Pred nama je razdoblje intenzivnih radova u vrtu. Iako lijepo vrijeme mami van, stručnjaci savjetuju da se ne žuri, nego pričeka optimalne uvjete za radove u vrtu i povrtnjaku. Na ovu temu razgovarali smo s Vesnom Vuković, mag ing. agr., nastavnicom strukovnih predmeta u Poljoprivredno šumarskoj školi Vinkovci, Regionalnom centru kompetentnosti za poljoprivredu.
Unatoč velikom rastu cijena povrća, mnogi koji nisu zaljubljenici u vrtlarenje i sada će reći “ne isplati se”. Tako će, računajući na potrebno vrijeme i trud kao i mogućnost da urod ne bude baš sjajan, površine koje su nekada možda bile vrtovi održavati kao travnjake. Međutim, kako god gledali i kakve računice pravili, jedno je neupitno: samo kod onoga što sami proizvedemo možemo znati što doista jedemo. Mišljenje to i naše sugovornice Vesne Vuković s kojom smo razgovarali uz početak proljetne sezone u vrtovima.
A oni koji obrađuju vrtove sada u njima mogu već imati salatu koju su posadili u jesen, kao i luk, češnjak, bob… Dio vrta koji je u jesen preoran ili preštihan te obogaćen stajnjakom, sada se dodatno priprema za sjetvu i sadnju uz dodatak mineralnog gnojiva.
“Vrijeme nam je i ove godine varljivo, a sunce i topli dani i u nama bude želju za novim životom te jurimo čim prije popuniti prazna mjesta u svojim povrtnjacima. Međutim, još ne bih preporučila da se sade ili siju toploljubive kulture kao što su rajčica, paprika i patlidžan. Ono što sada možemo sijati i saditi su luk, salata, špinat, rotkvica i mrkva, ali ne i peršin, primjerice, s kojim treba još pričekati do travnja. Naime, bolje je i “zakasniti” i saditi ili sijati na otvorenom krajem ožujka i početkom travnja, nego sada, kada još uvijek možemo očekivati i jutarnje mrazeve, veće količine padalina koja stvara pokoricu, tlo je još hladno i sjeme duže i teže klija“, ističe Vesna Vuković.
Uz plan sjetve, vrtlari to znaju, računa treba voditi i o plodoredu čija je svrha suzbijanje štetnika i bolesti u vrtu i održavanje ravnoteže plodnosti tla.
“Plodored je vremenska i prostorna izmjena usjeva na nekom polju. To znači da na istoj površini ne bismo smjeli uzgajati jednu kulturu duži niz godina, a plodored kod svih povrtnih kultura iznosi minimalno tri do četiri godine. Međutim, osim što ne smijemo istu kulturu uzgajati na istoj površini, ne smijemo na toj površini uzgajati niti ostale kulture koje pripadaju istoj botaničkoj porodici. Tako, primjerice, tamo gdje je bio krumpir sljedeće tri do četiri godine osim krumpira, ne bi smjela ići niti rajčica, paprika, patlidžan“, kaže naša sugovornica.
Kako bi se to ispoštovalo, vrt se obično podijeli na četiri parcele i odredi se gdje će se što uzgajati, a onda se se kulture izmjenjuju kroz četiri godine. Tako primjerice, na jednoj parceli mogu biti pomoćnice, na drugoj štitarke, na trećoj mahunarke, a na četvrtoj tikvenjače i svake godine kulture se sele na sljedeću parcelu. Računa treba voditi i o tome koje su dobre, a koje loše pretkulture. Tako su, primjerice, mahunarke dobra pretkultura za sve lisnato povrće jer obogaćuju tlo dušikom koji je potreban za lisnatu masu biljke.
Posebna priča u vrtu su i dobri odnosno loši susjedski odnosi. Znanja o tome proizlaze iz iskustva ljudi.
“Poznato je, primjerice, pravilo “tri sestrice” koje su definirali Indijanci metodom pokušaja došavši do saznanja kako su kukuruz, grah i tikvenjače idealni susjedi jer kukuruz daje potporanj grahu, a krastavac, tikva, bundeva, svojim velikim lišćem štite od korova i isušivanja tla. Ono u što sam se ja uvjerila kada je riječ o dobrosusjedskim odnosima to su mrkva i luk koji jedno drugo štite od mrkvine, odnosno lukove muhe ili, recimo, rajčica i bosiljak gdje bosiljak čini rajčicu ukusnijom i štiti ju od nametnika svojim jakim mirisom. U svakom slučaju, danas se na internetu može pronaći puno tablica dobrih i loših susjeda u vrtu, koje pomažu u planiranju“, ističe Vesna Vuković.
Osim kombiniranja povrtnih kultura, napominje, vrlo dobro je u vrt ubaciti i cvjetne vrste koje privlače oprašivače (atraktanti), a neke i tjeraju štetnike (repelenti). Tako je kadifica djelotvorna protiv puževa pa je idealno staviti ju pored salate dok dragoljub, primjerice, svojim cvjetovima, koji su i jestivi, privlači oprašivače pa ga je dobro staviti uz plodovito povrće, rajčice, paprike ili patlidžane.
