Nakon prvih demokratskih izbora u Republici Hrvatskoj novonastala situacija nije nagovještavala ništa dobroga iz razloga što veliki dio srpskog stanovništva nije prihvaćao i priznavao izborni rezultat, a još kad se uzme u obzir da je bilo „podjareno” vodstvom iz Srbije, krajnji ishod nimalo ne iznenađuje.
Vrhovništvo RH odlukom od kraja travnja 1991. godine pri tadašnjem MUP-u ustrojava zapovjedništvo Zbora narodne garde i postrojbe pričuvnog sastava veličine brigade. Među prvima je ustrojena 10. brigada kasnije preimenovana u 109. brigadu ZNG. „Poslije 2. svibnja i događaja u Borovu Selu bilo je jasno da nemamo više što čekati i da se moramo pripremiti na to kako će rat biti krvav i težak da bi došli do cilja, a to je obrana i stvaranje Hrvatske kakvu smo zamišljali”, prisjetio se umirovljeni pukovnik i zapovjednik 2. bojne 109. brigade ZNG Vinkovci Ivan Grčić.
28. svibnja 1991. godine ustroj brigade papirnato je zgotovljen i sve je bilo odneseno u ministarstvo generalu Špegelju na verifikaciju. Brigada je sastavljena od tri bojne, pristožernih postrojbi i zapovjedništva, a brojila je 1800 pripadnika riješenih da stanu pred daleko moćnijeg neprijatelja. Recimo još kako je do kraja 1991. brigada brojila oko 4000 branitelja i uz bolju popunjenost naoružanjem nanosila velike gubitke agresoru.
U ratnom putu ove postrojbe 28. lipnja zapovjeđena je mobilizacija koja nije u cijelosti izvršena jer je mobilizacija 2. bojne u Komletincima prekinuta i pripadnici te bojne raspoređeni su po mjesnim zajednicama. Nakon 1. listopada Grčić dobiva zapovijed da ustroji 2. bojnu 109. brigade od svih postrojbi mjesne zajednice od Privlake do Lipovca. Zajedno s umirovljenim bojnikom Jakovom Milanovićem uspješno su ustrojili spomenutu brigadu koja je podnijela jedan od najvećih tereta.
„Moramo znati da je na tom području prema Vukovaru išla najelitnija postrojba JNA, prva gardijska proleterska divizija i mi smo svojim djelovanjem razbijali te kolone i nanosili im dosta gubitaka te usporavali napredak neprijatelja. Razmišljali smo ako ih zaustavimo tu, vjerojatno će se i Hrvatska obraniti i zbog toga smo bili odriješiti da na tom dijelu čvrsto držimo taj teritorij kako neprijatelj ne bi napredovao dalje”, dodaje Grčić i ističe kako je važno bilo sačuvati prostor desne obale Bosuta jer je agresor zauzeo čitav teritorij od lijeve obale Bosuta. Odolijevali su napadima do 15. studenog kada neprijatelj zauzima Lipovac, Apševce i Podgrađe, a 17. studenog i Nijemce te Donje Novo Selo.
Uz pripadnike 109. brigade u obrani ovih prostora sudjelovale su i postrojbe vojske i policije iz drugih dijelova Hrvatske. Značajnije postrojbe bile su 105. bjelovarska brigada, 2. bojna 3. gardijske brigade, 131. županjska, 108. brodska brigada, PU Varaždin, PU Vinkovci, a nikako se ne smije zaboraviti i uloga postrojbi HOS-a te Samostalne vinkovačke satnije.
„Pokojni general Anton Tus rekao je jednom prigodom da smo svojim borbenim djelovanjem omogućili Hrvatskoj da se naoruža i obuči svoju vojsku i pripremi za ono što smo napravili u operacijama Bljesku i Oluji. Jako mi je žao što je naša brigada 1992. uvedena u pričuvnu brigadu iako je bila osposobljena za ratovanje na svim dijelovima Hrvatske pa i šire”, govori umirovljeni pukovnik. 109. brigada, kad se gledaju gubitci, bila je jedna od pričuvnih brigada koja je imala najviše poginulih (220), ranjenih (640) i nestalih (12) pripadnika.
Svečanost obilježavanja 33. obljetnice osnutka 109. brigade ZNG Vinkovci održat će se danas pod visokim pokroviteljstvom ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda. Cijeli program započinje misom zadušnicom u crkvi SV. Euzebija i Poliona nakon čega slijedi mimohod do spomenika Hrvatskim braniteljima u Lovretićevom ulici. Nakon toga obilježavanje se seli u Sokolski dom „Sopot” Vinkovci.
