Od Rimskih termi do danas, vrlo je vjerojatno kako Vinkovci, duboko pod zemljom, leže na izvorima tople vode.
No, pretpostavke je potrebno potkrijepiti egzaktnim rezultatima, na čemu aktivno rade u gradskoj upravi. Grijanje, ali i hlađenje na geotermalnu energiju i štošta drugo, moglo bi kroz koju godinu postati naša realnost, a topla voda osnovno pogonsko gorivo gradskih kotlovnica. Uz smanjeno zagađenje, glavni cilj su barem upola manji računi za grijanje. No, prvo skoči, pa reci hop, uči nas iskustvo. O projektu koji je ambiciozno započeo, traje, za sada s dobrim prognozama, ali čija izvjesnost ovisi o brojnim čimbenicima, detalje zna zamjenik gradonačelnika Josip Romić. Glavna misao vodilja osigurat je sugrađanima jeftinije grijanje.
Dokle smo stigli i je li realno da nam geotermalna istraživanja koja su u tijeku nedaleko od samog grada za koju godinu osjetno smanje režije?
Geotermalna energija je energija koja se koristi u svijetu na veliko. Možemo zaključiti da za određenim svjetskim trendovima jako kasnimo, a sami nismo ni svjesni koliki je naš geotermalni potencijal. Ljudi govore da imamo neke bušotine koje imaju određenu toplu vodu, da se to može iskoristiti, ali to su sve neke stare naftne INA-ine bušotine što su davno radile. Sada, želimo li povući određena financijska sredstva, moramo napraviti kompletna istraživanja. Stoga smo baš prošle godine uz pomoć Agencije za ugljikovodike odradili geološko-seizmološka istraživanja, tzv. magnetoteluriku i geofoniku. Tako smo dobili snimke podzemlja da vidimo koja su mjesta najizdašnija, a dođe li do određenog bušenja kako ne bismo imali promašaja. Naročito jer je Agencija kroz NPOO dobila određena financijska sredstva u svrhu izrade kompletne Studije geotermalnog potencijala Hrvatske. Među šest lokaliteta, našli su se i Vinkovci za koje su rezultati potvrdili izuzetan potencijal. Na temelju toga, dobili smo gotovo 10 milijuna eura (bez PDV-a) za jednu istražnu bušotinu na temelju koje ćemo saznati koliki je naš geotermalni potencijal. Procjene su da bi temperatura vode trebala biti od 80 do 100 stupnjeva, što možemo zaključiti da je idealno za toplinarstvo.
Dakle, primarni cilj je proizvodnja toplinske energije?
Da. Osim toplinarstva, možemo proizvoditi i električnu energiju, međutim, tada trebamo viši stupanj topline, od 100 stupnjeva pa dalje.
Istraživanja su završena?
Tako je. Agencija za ugljikovodike provela je natječaj za četiri istražne bušotine, Vinkovce, Osijek, Veliku Goricu i Zaprešić. Izvođač radova je tvrtka Crosco, naftni servisi d.o.o. i obvezu im je do kraja godine napraviti kompletnu projektno-tehničku dokumentaciju, opremu, tornjeve kako bi krenuli s bušotinskim radovima. Dakle, u postupku je, a kada sve odrade, imamo određeni termin prema dinamičkom planu. Naime, u Vinkovcima bismo trebali krenuti s bušenjem početkom ožujka iduće godine.
Odličan odnos s Agencijom za ugljikovodike rezultirao je i određenim “insajderskim” informacijama?
Moram ih pohvaliti jer to je jedan izuzetno stručan tim koji je vidio odličnu priliku i jako dobru suradnju Grada Vinkovaca odnosno želju naših pročelnika napraviti iskorak kada je u pitanju geotermalna energija i sama zelena tranzicija. Rekli su da bi čak se to moglo dogoditi i prije očekivanog.
U perspektivi, što bi to značilo konkretno za građane?
Prvo, nakon izrade istražne, imamo obvezu izraditi eksploatacijsku bušotinu. Ako znamo da su troškovi istražne bušotine nekih 10 milijuna eura, toliki su troškovi i eksploatacijske. Jer kada se crpi topla odnosno geotermalna voda, ona mora biti kružna, vraćati se kako se ne bi osiromašio taj bazen. To znači, s određenim potencijalom mogli bismo riješiti problem toplinarstva. Imamo sedam kotlovnica – šest plinskih i jednu na mazut i 1700 stanova koji se na njih griju, a procjena je da bi naši građani mogli imati 50 posto, ako čak ne i više, niže račune za grijanje. Kao potpisnica Kyoto protokola, ispoštivali smo obvezu do 2012. smanjiti emisiju CO2 za 5 posto, ali smo i potpisnica Europskog zelenog plana, gdje imamo obvezu do 2050. sve članice EU-a učiniti Europu klimatski neutralnim kontinentom. Stoga se izuzetno potiče ta zelena priča i zelena tranzicija s velikim mogućnostima financiranja iz EU fondova. Tu vidim priliku kako i što s europskim novcem najbolje napraviti u našem gradu, za naše građane.
Što bi bio realni vremenski okvir da toplovodi zagriju naše radijatore?
Iako je teško procijeniti, bušotina bi trebala biti završena do kraja 2026. kada bismo imali sve mjerljive pokazatelje, je li ona izdašna, odnosno jesu li rezultati onakvi kakve očekujemo. Na temelju toga, trebamo porješavati određenu projektnu dokumentaciju za eksploatacijsku bušotinu, prijaviti se na određeni fond, a u međuvremenu riješiti određene zakonske barijere kako bismo mogli eksploatirati i raditi dalje. Objektivan rok najmanje je pet godina. Volio bih da to bude sutra, ali moramo ići redom i dobiti mjerljive rezultate. Prognoze su obećavajuće. Također, imamo prostora na toj lokaciji otvoriti kompletno eksploatacijsko polje, što nam daje onda mogućnost otvaranja novih bušotina i širenje u drugim područjima, ne samo u toplinarstvu.
Postoji li mogućnost prodaje drugim općinama i gradovima?
U perspektivi, naravno. Benefiti su višestruki, od samog jačanja našeg toplinarstva, gdje možemo uprihoditi određena financijska sredstva, pa opet, ako je temperatura vode preko 100 stupnjeva, proizvoditi sebi, ali i prodavati električnu energiju, do same poljoprivredne proizvodnje. No, ne bih se previše zalijetao jer nemamo razvijenu ni stakleničku, ni plasteničku proizvodnju. Na nama je osigurati uvjete poljoprivrednicima koji će prepoznati određenu proizvodnju, primjerice ciljano povrtlarstvo koje zahtjeva konstantnu temperaturu, a ovo bi im bila izuzetna prilika.
No, to nije sve?
Ovo obuhvaća sjeverni dio Vinkovaca. Cilj nam je potom s Agencijom za ugljikovodike otvoriti istražno područje Jug kako bismo imali točne mape, saznali na čemu smo, a da se možemo dalje prijavljivati i graditi priču za našu novu proširenu Zonu Zalužje. Ali zato opet trebamo napraviti potrebne predradnje.
