Uz potporu koju imaju od Grada Vinkovaca i Vukovarsko-srijemske županije, ističe ravnateljica Zrinka Mikić, u Centru za pružanje usluga u zajednici Sv. Ana, mnogima poznatijem kao Dječji dom Sv. Ana, s pružanjem prvih izvaninstitucijskih socijalnih usluga započeli prije više od dvadeset godina. Tako su praktično i bogato iskustvo stekli puno prije nego se u RH započelo s transformacijom ustanova socijalne skrbi kao i prije donošenja Nacionalnog plana za razvoj socijalnih usluga 2021. – 2027.
“U novije vrijeme naš Centar, zajedno s 37 ustanova, uključen je u projekt sufinanciran sredstvima Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) te je u rujnu 2024. uz pomoć konzultantica i razumijevanje dionika iz lokalne zajednice, stručni tim za transformaciju dovršio Plan transformacije i deinstitucionalizacije ustanove. Prema planu do kraja 2027. godine Centar će povećati broj korisnika organiziranog stanovanja s 18 na 25, a ukupan broj korisnika usluge psihosocijalne podrške ili savjetovanja sa 7 na 35 korisnika. Time će se doseći planirani cilj: pružanje socijalnih usluga za 120 korisnika te 90 korisnika (75%) izvaninstitucijskih usluga i 30 korisnika (25%) usluge smještaja“, ističe ravnateljica.
U ovom trenutku, osim usluge smještaja za djecu i usluge organiziranog stanovanja uz povremenu podršku za starije korisnike, koju pružaju već više od 20 godina u stanu koji su dobili na korištenje od Grada Vinkovaca, Centar nudi i nove usluge uvedene tijekom protekle dvije godine. To su: organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku za 6 korisnika u dobi od 3 do 18 godina u stanu čiji je vlasnik Županija te za 8 korisnika u dobi od 3 do 18 godina u unajmljenom stanu, aktivnosti psihosocijalne podrške za potrebite obitelji s područja županije te usluga boravka za djecu iz potrebitih obitelji u unajmljenom prostoru.
“Za ostvarenje plana do 2027. potrebno je osigurati pružanje usluge organiziranog stanovanja uz sveobuhvatnu podršku za još 5 korisnika. Grad Vinkovci bit će nam podrška u rješavanju stambenog prostora dok za nabavku novih vozila nužnih za širenje kapaciteta izvaninstitucijskih usluga računamo na financiranje putem Europskog regionalnog razvojnog fonda, kao i za troškove sredstva za plaće novih radnika te edukaciju i superviziju svih radnika“, kaže ravnateljica.
Recimo i to kako je, zbog uspješnih odgovora na izazove koje nameće proces transformacije i deinstitucionalizacije ustanove, Centar sv. Ana pozvan na završnu konferencija projekta „Prijelaz s institucionalne skrbi na skrb i podršku u zajednici za djecu, mlade i osobe s invaliditetom“ održanu 5. veljače u Zagrebu.
Na panelu na temu „Osvrt na proces planiranja transformacije“ sudjelovale su Josipa (16), koja je od lipnja prošle godine korisnica usluge organiziranog stanovanja uz sveobuhvatnu podršku, socijalna radnica Silvana Jurič i ravnateljica Zrinka Mikić. Tom prilikom predstavile su proces deinstitucionalizacije i transformacije svojoj ustanovi.
“Bila je to prilika i za istaknuti odličnu suradnju s dionicima u lokalnoj zajednici kao i kontinuiranu podršku Grada Vinkovaca i Županije, bez koje ne bi tako uspješno ostvarivali svoje zadaće. Također, Istaknuli smo i potporu i blagonaklonost koju djeca i djelatnici uživaju kod prosvjetnih i zdravstvenih djelatnika, a isto je i s gotovo svim građanima Vinkovaca. Tako smo, primjerice, zahvaljujući donacijama Vinkovčana i Slavonaca, renovirali stan u dvorištu Centra koji će koristiti dvojica starijih korisnika koji se osposobljavaju za samostalan život“, ističe Zrinka Mikić, napominjući kako Sv. Ana ove godine slavi veliku 80. obljetnicu
80 godina: Od Marijinog doma do Centra za pružanje usluga u zajednici Sv. Ana
Prema povijesnim izvorima o napuštenoj djeci u Vinkovcima prve su počele brinuti časne sestre Družbe Sestara malog Isusa koje su na poziv gradskih vlasti došle u Vinkovce 1923. godine te u svom samostanu utemeljile instituciju Marijin dom. Nakon II. Svjetskog rata, iako je Gradski narodni odbor 1945. preuzeo socijalne ustanove, do 1947. o djeci su još uvijek brinule časne sestre jer je postojala potreba za skrbi o velikom broju napuštene i nezbrinute djece, a stručnog kadra za rad s djecom nije bilo. Djeca su 1947. preseljena na današnju adresu u Aninoj ulici, u zgradu u kojoj su ranije bili šumarski stanovi. Za brigu o djeci bile su zadužene malobrojne odgajateljice i pralja, a u razdoblju do Domovinskog rata, posebno od sredine pedesetih godina prošloga stoljeća, uvjeti u kojima djeca žive i metode rada s djecom polako se mijenjaju i moderniziraju.
Tako je još 1956. došlo do inovacija u odgojnom radu uvođenjem „sustava obitelji“ o čemu tadašnji ravnatelj Ivan Božičević piše „ da se takav rad pokazao znatno pozitivnijim od svih prethodnih oblika rada, jer je taj način uspio da djeci pruži svakodnevnu prijatnu atmosferu, koja odiše roditeljskom toplinom“. Od 1959. godine naziv ustanove je promijenjen u Dječji centar „Laura Klajn“ Vinkovci te je osim skrbi o socijalno ugroženoj djeci i djeci bez roditelja ustanova preuzela dječje vrtiće i djecu neprihvatljivog ponašanja kojoj je bio potreban preodgoj. Tako ogromna organizacija Centra (s tri institucije) bila je ne samo skupa nego je osim materijalno loše situacije bilo dosta neriješenih pitanja i poteškoća u odgojno-obrazovnom radu s djecom. Preustroj je izvršen 1987. godine kad se iz spomenutog Centra izdvojio i samostalno registrirao Dom za djecu i omladinu „ Laura Klajn“. U Domovinskom ratu Dom je nekoliko puta pogođen topovskim granatama, a u studenom 1991. godine je izgorio. Obnova Doma je započela 1992. godine, a djeca su, nakon povratka iz Selca i Novog Vinodolskog gdje su boravila zajedno s radnicima do studenog 1992. godine, vraćena u Vinkovce i smještena privremeno u prostor nogometnog stadiona „Cibalia“.
Današnji Centar za pružanje usluga u zajednici Sv. Ana Vinkovci pravni je sljednik Dječjeg doma Sv. Ana Vinkovci koji je u registar ustanova socijalne skrbi Republike Hrvatske upisan 24. kolovoza 1993. godine.
Obnovljena zgrada otvorena je 1994. godine i u nju je bilo smješteno 36 djece. Novi dom ispunjavao je sve potrebne standarde i uvjete opreme, prostora i radnika, a u drugoj polovini 90-tih godina započelo se s kvalitativnim promjenama i inovacijama: od 1995. godine djeluje Likovna radionica, organiziraju se scenski i sportski susreti i smotre djece smještene u domovima u Slavoniji i drugim dijelovima RH, kontinuirano se organiziraju odlasci djece na izlete, zimovanja i ljetovanje u odmaralište koje od 1968. godine u vlasništvu Doma. Tada dolazi i do širenja djelatnosti Doma tj. do uvođenja novih socijalnih usluga: 1998. godine počelo se s pružanjem usluge boravka djeci iz socijalno ugroženih obitelji, a od 2002. godine kad je Dom na korištenje stan od Grada Vinkovaca i 2004. kad je Vukovarsko -srijemska županija na korištenje Domu dala drugi stan počelo se s pružanjem usluge organiziranog stanovanja uz povremenu podršku starijim, punoljetnim djevojkama i mladićima koji su se na taj način postupno mogli potpuno osposobiti za odlazak u samostalan život.
