Drugu godinu zaredom mjesto Viškovo u Kastavštini bilo je centar znanja i promišljanja o nematerijalnoj kulturnoj baštini, kaže nam vinkovačka etnologinja mr. sc. Ljubica Gligorević, jedna od sudionica stručno-znanstvenog skupa na temu „Moć baštine: tko baštini, a tko odlučuje?”, održanoga 21. i 22. studenoga u Kući halubajskega zvončara.
„Odabir i ove teme je promišljen, budući je nematerijalna kulturna baština prepoznata kao područje od velikog interesa za Republiku Hrvatsku, o čemu svjedoči pokretanje niza projekata i ustanova posvećenih očuvanju ili interpretaciji pojedinih nematerijalnih kulturnih dobara. Tome svakako doprinosi i turistički potencijal koji se atribuira određenim običajima te institucijama i pojedincima koji se njima bave pa se nematerijalna kulturna baština sve više promatra i sa stanovišta ulaganja u turizam”, ističe mr. sc. Gligorević.
Uz etnologe, kulturologe, nositelje tradicijske baštine iz lokalnih zajednica i djelatnike vezane za kulturne politike i turizam iz Kastva, Istre, Sjevernog Primorja i Zagreba, mr. sc. Ljubica Gligorević, inače jedna od dugogodišnjih članica Stručnog povjerenstva nadležnog za vrednovanje svojstva nematerijalnih kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija, na skupu je sudjelovala izlaganjem te moderiranjem dvaju panel-rasprava. Njezino izlaganje bilo je na temu „Prakse baštinskih manifestacija i društvene zajednice”.
„Na području Vukovarsko-srijemske županije, kao i cijele istočne Hrvatske brojne su manifestacije koje u naše suvremeno vrijeme promiču tradicijsku kulturu i baštinu i zaštićena nematerijalna umijeća, vještine i prakse. U njihovu osmišljavanju sudjeluju lokalne zajednice, institucije, udruge, sponzori, vrsni pojedinci znalci, promotori, izvođači, izrađivači, mediji i drugi. Za baštinu su najvažniji individualni i skupni nositelji – baštinici koji trebaju imati veliku podršku javnosti i društvene zajednice. Moć nad baštinom promjenljiva je varijabla, pozitivna pojedinačna ili kolektivna (a ne negativna), uvjetovana okolnostima, brojnim čimbenicima, ali i međusobnim uvažavanjima i dogovorima”, sažela nam je mr. sc. Gligorević tematiku svoga izlaganja.
Kuća halubajskega zvončara u Viškovu, ističe, kao jedna od novijih ustanova posvećenih očuvanju, promociji i edukaciji o nematerijalnoj baštini, izvrsno je mjesto za ovakav skup.
„Tako je Viškovo, koje na svom prostoru baštini čak četiri nematerijalna kulturna dobra zaštićena od strane UNESCO-a, tijekom dva dana ovaj skup učinio istinskim središtem nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj, gdje su se mogle čuti i suvremene teme u proučavanju nematerijalne baštine”, ističe mr. sc. Ljubica Gligorević.
