Zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, znane kao Istanbulska konvencija, jučer je stupio na snagu. Vlada je 22. ožujka jednoglasno prihvatila prijedlog Zakona o potvrđivanju Konvencije, a Hrvatski sabor ga je potvrdio 13. travnja, pri čemu se 30 zastupnika izjasnilo protiv ratifikacije. Premijer Andrej Plenković za upućivanje ratifikacije Istanbulske konvencije u proceduru rekao je kako nije plod pritiska oporbe i udruga civilnog društva, ni plod inicijative HDZ-ovih koalicijskih partnera, nego rezultat političke volje njegove vlade da ratificira dokument na temelju HDZ-ova izbornog programa i programa Vlade, bez skrivenih namjera. Bit konvencije je, prema njegovim riječima, spriječiti nasilje nad ženama i u obitelji jer je, prema podacima MUP-a, u Hrvatskoj između 2013. i 2017. ukupno počinjeno 195 ubojstava, od čega je ubijena 91 žena, velikom većinom od bliskih osoba i partnera. Vlada je, poštujući zabrinutost određenih skupina u društvu, objavila kako Hrvatska smatra da odredbe konvencije ne sadrže obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav, ni promjenu ustavne definicije braka. Odnosno da nema pravne obveze priznavanja trećeg spola ni redefinicije braka, jer je ratifikacija Konvencije politička volja da se osnaži pravni i institucionalni okvir za sprječavanje nasilja u obitelji. Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, prvi je pravno obvezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Konvencija se odnosi na čitav niz nasilnih djela psihičkog, tjelesnog i seksualnog nasilja, uključujući silovanje, prisilni brak, uhođenje, tjelesno nasilje, sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilni pobačaj, prisilnu sterilizaciju i seksualno uznemiravanje.
