“Ovo je još jedna u nizu, najblaže rečeno, vremenski neobičnih godina”, reći će poljoprivrednici. Izrazito suhi, gotovo bez kapi kiše travanj i svibanj, dali su naslutiti da će 2018. biti nepredvidiva. Kiša je stigla u lipnju i srpnju, ljetnim mjesecima kada to nije uobičajeno. Posljedica svega je velika suša u rujnu i listopadu, kakvu niti oni najstariji ne pamte. Obrnula je priroda u ovoj godini svoja pravila kada je riječ o dva najvažnija ratarska posla. Imali smo tako kišnu žetvu i sušnu sjetvu. Ne treba niti govoriti koliko su velike količine oborina početkom srpnja smanjile prinose na ječmu i pšenici, da bi se ratari u posljednjih mjesec dana borili i s izrazito suhom sjetvom, odnosno otežanom pripremom tla. A otežana priprema znači i skuplju sjetvu jer zahtijeva veću potrošnju goriva, moguće presijevanje, ali i veću potrošnju mehanizacije. Naime svaki posao na ovako suhoj i tvrdoj zemlji kakva je trenutno, može dovesti do kidanja priključnih i strojeva i samih traktora. Ratarima je u ovom trenutku potrebno minimalno 30 litara kiše, a u najboljem slučaju i do stotinu litara, kako bi zemlja nadoknadila potrebu za svom izgubljenom vlagom. Bilo bi idealno kada bi ta količina pala, ne odjednom, nego postepeno u periodu od tjedan do deset dana. Pšenica i ječam još nisu u kritičnoj fazi i dobra kiša bi ih “probudila”. Drugačija je priča s uljanom repicom koja se sije krajem kolovoza i početkom rujna i za koju je ovakva suša prilično pogubna. “Sigurno da ovakva suša u rujnu i listopadu može prouzrokovati veće štete u poljoprivredi, no ne treba još donositi neke zaključke, treba pričekati i vidjeti hoće li kiša doći i u kojim količinama, te kako će to utjecati na posijane kulture. Za sada možemo reći da je stanje s pšenicom i ječmom još uvijek optimalno i da s tim kulturama neće biti problema ako bi u narednih dva tjedna pala dobra kiša. Brine situacija s uljanom repicom, koja je posijana prije mjesec dana i koja je sada u jako lošem stanju. Ona koja je ponikla slaba je i zaostala u rastu, a većina nije niti izašla iz zemlje. Na žalost, takvu će poljoprivrednici morati prekrižiti i te površine početi pripremati za neku drugu kulturu, najvjerojatnije za proljetnu sjetvu. U ovom slučaju ne bi čak pomoglo niti presijavanje, jer su optimalni rokovi za sjetvu uljane repice davno prošli”, priča nam pomoćnik pročelnika za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Darko Juzbašić. Napominje da puno toga ovisi i o tipu zemljišta i brzini pripreme i sjetve. No većina poljoprivrednika nema toliko kvalitetne strojeve koji bi odradili sve u tako kratkom vremenu, a tlo se zbog nedostataka oborina i uz prisustvo jakih vjetrova prebrzo isušuje.
S druge strane, iz Žitozajednice ističu da je za nama odlična žetva pšenice s visokim proteinima, no i da su česte kiše u lipnju i srpnju srozale hektolitar. Primjetan je i novi trend odabira sortimenta, što je pozitivna stvar, jer napravljen je pomak i žetva 2018. bila bi zabilježena kao izvrsna, rekordna, da kiše nisu utjecale na hektolitar. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u jesenskoj sjetvi 2017. godine, površine pod žitaricama i uljanom repicom povećane su u odnosu prema 2016., a lani je zabilježena rekordna i ujedno najveća sjetva te uljarice od 1990. Rane procjene važnijih usjeva za 2018. govore da je ovogodišnji urod pšenice procijenjen na 753.000 tona, što je za 10,4 posto više od lanjskog, a povećan je i urod uljane repice, dok je pad zabilježen kod ječma i zobi. Proizvodnja uljane repice povećana je za 8,8 posto u odnosu prema 2017. Na 53.000 zasijanih hektara ovogodišnji urod procijenjen je na 148.000 tona. U Hrvatskoj će u ovoj godini, rane su procjene DZS-a, biti proizvedeno 1,96 milijuna tona kukuruza, 25,6% više nego u 2017. Ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosi 8,1 tonu, što je više nego lani kada je iznosila 6,3 tone po hektaru. Rast proizvodnje procjenjuje se i kod soje i suncokreta, a pad kod šećerne repe.
