Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se svake godine 2. veljače, jer je na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica, koja obvezuje zemlje potpisnice, među kojima je i Hrvatska, na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju, te predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa.
U obilježavanje ovog dana do sad je uključeno 169 država, koje su vlažnim područjima proglasile 2 222 područja od međunarodnog značaja. Ta područja zauzimaju površinu od 2.142.500 četvornih kilometara.
Ramsarsko područje (prema Ramsarskoj konvenciji) je močvarno stanište, osobito važno kao stanište ptica, bez kojeg zaštita prirode na globalnoj razini ne bi bila moguća. Hrvatska ima pet takvih ramsarskih područja: parkove prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, planirani park prirode – Delta Neretve te ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka. U Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu navodi se kako su močvarna staništa najugroženiji ekološki sustavi, zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja njihovih resursa.
Navodi se i kako je od 1900. godine izgubljeno 64 posto močvarnih područja u svijetu, a cilj Ramsarske konvencije je zaustaviti taj pad te osigurati očuvanje i razumno korištenje močvara u cijelom svijetu radi očuvanja biološke raznolikosti i dovoljno prirodnih resursa za ljude, koji ovise o močvarnim sustavima. Svjetska organizacija za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature (WWF Adria) ističe kako su rijeke, jezera i močvare u našoj regiji pod sve većim udarom zbog regulacije i izgradnje infrastrukture kao što su hidroelektrane.
