Afrička svinjska kuga velika je prijetnja za cijelu Europsku uniju, pa tako i za svinjogojstvo i populaciju divljih svinja, ali i sam okoliš Republike Hrvatske. ASK je vrlo kontagiozna virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100%. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, nego isključivo za svinje, domaće i divlje. Do danas nije razvijeno cjepivo, te nema drugog načina iskorjenjivanja bolesti osim usmrćivanja. Bolest se iskorjenjuje u uzgojima domaćih svinja usmrćivanjem svinja na zaraženom gospodarstvu, a u zonama u krugu od 3 do 10 kilometara uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana. Divlje svinje glavni su izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. Prema Europskom sustavu za prijavu bolesti životinja, u Europskoj uniji u 2018. godini zabilježeno je 1.449 slučajeva u domaćih svinja, dok je u 2017. godini bilo prijavljeno samo 265 izbijanja. Od kada traje epidemija, od 2014. godine, zahvaćeno je više od 500.000 domaćih svinja, dok je ukupan broj i veći zbog preventivnog usmrćivanja domaćih svinja u zaraženoj zoni. Od 2013. do 2018. godine EU je financirala mjere iskorjenjivanja i hitne mjere zbog ASK u iznosu od 59,2 mil. Eura. Afrička svinjska kuga, srećom, još uvijek nije zabilježena na području Hrvatske pa su dosadašnje aktivnosti Ministarstva poljoprivrede usmjerene na prevenciju i nadzor populacije domaćih i divljih svinja. “Jedina učinkovita mjera zaštite od unosa virusa ASK je visoka razina biosigurnosti na farmama i lovištima, zato smo posjednike svinja i lovce informirali o svim rizicima i pozvali na savjesno pridržavanje svih preporuka i mjera. Sukladno Nacionalnom kriznom planu za ASK potrebno je poduzeti odgovarajuće preventivne mjere kako bi Hrvatska što duže zadržala status države slobodne od ASK, odnosno otkrivanje virusa u ranoj fazi kada je moguće pravovremenim aktivnostima zadržati infekciju u ograničenom području. Iz tih razloga donijeli smo “Naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Hrvatske, kako bi cijeli sektor svinjogojstva u Hrvatskoj, odnosno proizvodnju, preradu i prodaju svježeg svinjskog mesa, sačuvali od pojave ove zarazne bolesti”, ističu u Ministarstvu poljoprivrede. Te mjere između ostaloga podrazumijevaju strogo pridržavanje propisa o označavanju, premještanja i prometu životinja, kao i da svi posjednici svinja moraju osigurati da se domaće svinje drže na način kojim je u potpunosti onemogućen svaki izravan i neizravan kontakt domaćih svinja s divljim životinjama. Nadalje, zabranjeno je pašno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom, a veterinaru je potrebno prijaviti svaku svinju koja pokazuju znakove bolesti, uginuća domaćih svinja i nađenih uginulih divljih svinja. Obavezno je i testiranje uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja radi isključivanja ASK-a, a posjednici svinja moraju osigurati neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tijekom klanja svinja za vlastite potrebe u skladu s posebnim propisima. U lovištima je također potrebno provoditi stroge biosigurnosne mjere, odnosno dezinfekciju obuće, opreme i vozila prije i nakon lova, a vozila koja se koriste u lovištu, posebno za prijevoz trupova odstrijeljenih divljih svinja, moraju biti za to odobrena od odgovorne osobe i prije i poslije lova, odnosno prije izlaska iz lovišta moraju biti dezinficirana.
