Svjetski dan zdravlja, 7. travnja: Sveobuhvatna zdravstvena zaštita „Zdravlje za sve“
Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Prva Svjetska zdravstvena skupština koju je organizirala Svjetska zdravstvena organizacija održana je 1948. godine. Odlukom skupštine 7. travnja određen je za Svjetski dan zdravlja i počeo se slaviti od 1950. godine.
Svake godine Svjetski dan zdravlja ima određenu temu, a ove godine to je Sveobuhvatna zdravstvena zaštita uz slogan „Zdravlje za sve“.
Svjetska zdravstvena organizacija tim povodom ističe:
Skoro polovica svjetskog stanovništva ne dobiva osnovnu zdravstvenu zaštitu kada joj je potrebna. 100 milijuna ljudi u svijetu se našlo u krajnjem siromaštvu jer su prisiljeni sami platiti zdravstvene usluge, a preko 800 milijuna (12% svjetskog stanovništva) troši skoro 10% prihoda vlastitih domaćinstava za pokrivanje troškova zdravstvene zaštite za sebe, svoje bolesno dijete ili člana obitelji. To predstavlja tzv. katastrofalne zdravstvene izdatke koji su sve veći globalni problem, pa čak i u bogatijim zemljama Europe, Latinske Amerike i dijelovima Azije.
Svjetska zdravstvena organizacija je osnovana 1948. godine prema načelu da svi ljudi trebaju biti u mogućnosti ostvariti svoje pravo na najvišu razinu zdravlja. Načelo „Zdravlje za sve“ je vodeća vizija SZO preko sedam desetljeća i treba biti poticaj i potpora zemljama u kretanju prema dostupnosti sveobuhvatne zdravstvene zaštite za svih.
Sveobuhvatna zdravstvena zaštita
Stoga je za ovogodišnju temu Svjetskog dana zdravlja odabrana tema Sveobuhvatna zdravstvena zaštita uz slogan „Zdravlje za sve“. Iskustvo je pokazalo da se sveobuhvatna zdravstvena zaštita u državama postiže kada postoji snažna politička volja. Obilježavajući sedamdesetu obljetnicu djelovanja SZO poziva svjetske čelnike da se pridržavaju obveza koju su preuzeli kad su se dogovorili o održivim razvojnim ciljevima iz 2015. godine i obvezali na konkretne korake da se unaprijedi zdravlje svih ljudi. U posljednjih nekoliko desetljeća, sveobuhvatna zdravstvena zaštita je izrasla u ključnu strategiju za napredak društva prema drugim zdravstvenim i širim razvojnim ciljevima. Zemlje koje ulažu u sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu stanovništva, ulažu u vlastiti ljudski kapital i zdravlje svoje populacije. Pristup osnovnoj i kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti uz financijsku zaštitu ne samo da poboljšavaju zdravlje stanovništva i produljuju očekivano trajanje života, već štite zemlje od epidemija, smanjuju siromaštvo i rizik od gladi, stvaraju radna mjesta, potiču gospodarski rast i povećavaju ravnopravnost spolova.
Osnovne zdravstvene usluge bez suočavanja s financijskim teškoćama
Sveobuhvatna zdravstvena zaštita podrazumijeva da svatko i svugdje može pristupiti osnovnim zdravstvenim uslugama bez suočavanja s financijskim teškoćama, omogućuje pristup uslugama koje pokrivaju najvažnije uzroke bolesti i smrti, čija kvaliteta je dovoljno dobra da se zdravlje ljudi poboljša. Takva zdravstvena zaštita ne znači besplatnu pokrivenost svih zdravstvenih intervencija, bez obzira na cijenu, budući niti jedna zemlja svijeta ne može omogućiti besplatnu zdravstvenu zaštitu temeljenu na održivom razvoju zdravstvenog sustava.
Sveobuhvatnost zdravstvene zaštite se odnosi na osiguravanje minimalnog paketa zdravstvenih usluga i financijsku zaštitu, ali i osiguranje pokrivenosti širokog spektra zdravstvenih usluga koje iz dana u dan postaju dostupne.Ona se odnosi na medicinsko liječenje pojedinaca, ali obuhvaća i usluge namijenjene cijeloj populaciji kao što su nacionalni preventivni programi ili javnozdravstvene kampanje (na primjer kontrola razmnožavanja komaraca koji mogu prenositi viruse – uzročnike raznih bolesti). Sveobuhvatnost se ne odnosi samo na zdravstvenu zaštitu i financiranje zdravstvenog sustava zemlje. Ona obuhvaća sve komponente zdravstvenog sustava: sustave i pružatelje zdravstvene skrbi, zdravstvene ustanove i komunikacijske mreže, zdravstvene tehnologije, informacijske sustave, mehanizme osiguranja kvalitete, upravljanje i zakonodavstvo.
Nitko ne bi smio birati između smrti i financijske zaduženost
Prema riječima generalnog direktora SZO dr Tedros Adhanom Ghebreyesus “Nitko ne bi smio birati između smrti i financijske zaduženosti. Nitko ne bi smio birati između kupnje lijekova i kupnje hrane. Sveobuhvatna zdravstvena zaštita je stvar političkog izbora države koji zahtjeva viziju, hrabrost i dugoročno planiranje, uz ishod sigurnijeg, pravednijeg i zdravijeg društva.”
