Vlada je na posljednjoj sjednici usvojila Uredbu o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, kojom se propisuju kriteriji za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojim gospodare Hrvatske šume, što bi konkretno za naše područje značilo povratak svinja u šume. Po toj uredbi šumsko zemljište može se dati u zakup na 10 godina u svrhu ispaše stoke, uzgajanja drvenastih kultura kratkih ophodnji, odnosno proizvodnje biomase, za razvoj turističke djelatnosti u ruralnim krajevima, rekreaciju i sport te druge namjene propisane Uredbom.
“Na ovaj način postavili smo vrlo jasne kriterije tko može dobiti šumsko zemljište u zakup, omogućili smo pravnu sigurnost i jednaku šansu svima kojima je zaista potrebno šumsko zemljište. Stočarima dajemo u zakup šumsko zemljište sukladno njihovim potrebama za površinom, odnosno temeljem posjeda stoke. Domicilnim i mladim stočarima, kao i onima koji su uredni dosadašnji zakupnici, a nemaju dovoljno zemljišta prema broju uvjetnih grla, dali smo pravo prvenstva na javnom pozivu za zakup”, istaknuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te naglasio da se više neće moći dogoditi da netko bez jednog grla stoke dobije u zakup šumsko zemljište, niti će biti moguće da se u zakup dobiju zemljišta koja uopće nisu namijenjena niti prikladna za pašarenje, a koja su služila za izvlačenje poticaja.
“Provedba javnih poziva za zakup šumskog zemljišta stvorit će preduvjete za razvoj stočarstva u ruralnim područjima kroz osiguranje dovoljnih površina za pašarenje našim stočarima, što će imati i financijski efekt, kroz ostvarivanje prava na izravna plaćanja. Po prvi put, ovom Uredbom, omogućava se i zakup šumskog zemljišta u svrhu osnivanja i uzgajanja drvenastih kultura kratkih ophodnji za proizvodnju biomase za energetske svrhe te razvoj bioekonomije. U cilju poticanja gospodarske djelatnosti te prije svega prateći potrebe turističke djelatnosti, grane gospodarstva koja se najviše i najbrže razvija, Uredba predviđa niz svrha kojima se može upotpuniti turistička ponuda određene lokacije te omogućuje i manjim gospodarskim subjektima pružanje različitih dodatnih usluga, povećanje raznolikosti ponuda i pratećih sadržaja”, pojasnio je Tolušić.
Teoretski, ukoliko se sve strane usuglase, ova bi odredba mogla vratiti stoku u šume, što bi na našem području najviše odgovaralo svinjogojcima.
Vlado Ferbežar iz Otoka, koji se bavi uzgojem crne slavonske pasmine svinja i koji godišnje proizvede, a kroz meso i suhomesnate proizvode i proda oko 2000 komada tovljenika, kaže da je zainteresiran za ovakav način uzgoja, ali samo u strogo kontroliranim uvjetima. “Naravno da me ova odredba zainteresirala, jer ispaša svinja u šumi ima višestrukih koristi. Meso takve svinje je kvalitetnije, svinje borave u svom prirodnom okruženju, jedu travu i korijenje, ruju zemlju. I sama šuma ima koristi od toga, jer svinje čiste tlo. No, ništa mi sve to neće značiti ako ne mogu u najam dobiti dio šume koji je blizu mog imanja, ne isplati mi se naime svinje prevoziti do šume i natrag. Najvažnije u ovoj priči ipak je kontrola, odnosno svaki uzgajivač mora svoje životinje držati u strogo kontroliranim uvjetima, postaviti zaštitne ograde i sve ono što je potrebno kako ne bi došlo do nekakvih problema. Ukoliko svi ispunjavaju takve uvijete, tek onda sve ima smisla”, objašnjava Ferbežar.
Javne pozive za zakup šumskog zemljišta raspisivati će Hrvatske šume, koje će i obrađivati pristigle prijave te izdavati ugovore za zakup.
Upravitelj vinkovačke Podružnice Damir Dekanić pak ističe da na našem području ima vrlo malo, odnosno gotovo i nema površina pod šumama koje bi se mogle iskoristiti za pašarenje. Naime, sa šumama se u našoj županiji gospodari iznimno organizirano i kontrolirano, pa one starije idu u sječu, a na istom mjestu se sade nove, mlade šume koje bi svinje ili krave vrlo brzo uništile. Prema svemu sudeći, stočari će zasigurno podnijeti zahtjeve za zakupom, a koliko će u svom naumu i uspjeti, vrijeme će pokazati.
