Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske, ali i populaciji divljih svinja i okolišu, jer prvi su slučajevi ove bolesti zabilježeni i u Republici Srbiji. Veliki je problem i cijeloj Europskoj uniji, bolest se nezaustavljivo širi Europom pa je tako 2018. godine prijavljeno 5.403 slučaja afričke svinjske kuge kod divljih svinja, dok je u ovoj godini zabilježeno već 600 novih slučajeva u divljih svinja.
“Afrička svinjska kuga (ASK) je vrlo kontagiozna virusna i zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100%. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, nego isključivo za svinje, domaće i divlje. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim usmrćivanja životinja na području gdje je bolest prisutna”, upozoravaju iz Ministarstva poljoprivrede.
ASK se dakle iskorjenjuje u uzgojima domaćih svinja usmrćivanjem svinja na zaraženom gospodarstvu, a u zonama, odnosno u krugu od 3 i 10 kilometara uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana. Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa ASK na području Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede propisalo je niz mjera i ograničenja. Ono što je trenutno zabrinjavajuće jeste činjenica da je veliki broj domaćinstava koja su kategorizirana u prvoj polovici 2019. potpalo pod kategoriju 1 što znači da se na tim gospodarstvima biosigurnosne mjere ne provode.
Ovom Naredbom zabranjeno je takvim gospodarstvima premještanje živih svinja, osim izravno u klaonicu, te klanje svinja za osobnu potrošnju na gospodarstvima.
“Dolazi vrijeme kolinja i za posjednike i za veterinarske organizacije ovakve zabrane stvaraju probleme, stoga je potrebno posjednike životinja uputiti u najbližu veterinarsku ambulantu kako bi dobili informaciju u koju kategoriju je svrstano njihovo gospodarstvo. Zabrane se mogu isključiti i to na slijedeće načine. Naime, ukoliko su posjednici postupili u skladu s uputama koje su dobili od veterinara prilikom kategorizacije i poboljšali biosigurnosne uvjete na svom gospodarstvu mogu zatražiti rekategorizaciju gospodarstva i prijeći time u višu kategoriju. Rekategorizacija iznosi 356,25 kuna i njom ne bi bilo ograničenja ubuduće. Premještanje svinja ili promet svinjama je moguć tek nakon kliničkog pregleda od strane veterinara 24 sata prije premještanja. Pregled bi trebao koštati 75 kuna i odnosi se isključivo na taj promet, a kod slijedećeg prometa potrebno je provesti novi klinički pregled. Klanje svinja za osobnu potrošnju (svinjokolja) dozvoljeno je po odobrenju veterinara nakon provedenog kliničkog pregleda svinja. Posjednik je dužan klanje najaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji najmanje 72 sata prije provedbe. Ovakav klinički pregled vrijedi sedam dana od dana pregleda i iznosit će 75 kuna”, ističe Renata Čorić iz Veterinarske stanice Vinkovci. Napominje da cijene ovih usluga još uvijek nisu službene, odnosno čeka se potvrda ministarstva.
Kako je pred nama sezona kolinja upravo je intencija veterinara upoznati što veći broj posjednika s mogućnostima, a kako bi se na vrijeme pripremili i izbjegli dodatne probleme vezane uz pregled mesa na trihinelu, jer bez kliničkog pregleda ili rekategorizacije nema dozvole za klanje pa tako ni pregleda mesa.
