Očekivani se životni vijek u Hrvatskoj od 2000. godine produžio za 3,4 godine, ali je i dalje gotovo 3 godine kraći od prosjeka Europske unije.
Podaci su to izvješća o stanju zdravlja u EU-u u 2019. godini koje svake dvije godine izrađuje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj te Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike. Pregled donosi ključne podatke o stanju zdravlja i analizu zdravstvenog sustava za 28 zemalja Europske unije, te Island i Norvešku. U Hrvatskoj žene s nižim obrazovanjem u prosjeku žive samo 1,6 godina kraće nego žene s visokim obrazovanjem dok na razini EU-a ta razlika iznosi 4,1 godinu, što znači da u Hrvatskoj socijalne nejednakosti manje utječu na očekivanu životnu dob nego u ostalim zemljama EU-a, a što je posebno naglašeno kod žena, stoji u priopćenju.
No, Hrvatska znatno zaostaje za prosjekom Unije u kvaliteti života u starosti. Hrvati u dobi od 65 godina mogu očekivati da će poživjeti još 17,4 godine, što je dvije godine više nego 2000. Međutim, manje od pet godina tijekom tog razdoblja živjet će u dobrom zdravlju, a više od 12 godina s nekom od teških kroničnih bolesti. Za usporedbu, građani Europske unije u prosjeku nakon napunjenih 65 godina u dobrom zdravlju žive još 10 godina.
Životna dob i slabija kvaliteta života u starosti hrvatskih građana posljedice su loših životnih navika, ali i neučinkovitog zdravstvenog sustava. Na to upozoravaju brojni pokazatelji vezani uz preventivne aktivnosti i liječenje teških bolesti. Tako se više od polovine svih smrti u Hrvatskoj može pripisati faktorima ponašanja, uključujući prehrambene faktore, pušenje, alkohol i nisku tjelesnu aktivnost. Politike protiv pušenja nedovoljno su razvijene, pušenje u zatvorenim javnim prostorima i dalje je rašireno, a stopa tinejdžera pušača treća je najviša u EU-u.
Također, stope pretilosti su u porastu, posebno među djecom, a treba reći i da Hrvatska na zdravstvo troši 6,8 posto BDP-a, što je dosta manje od prosjeka EU-a od 9,8 posto.
