Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u 2017. su zbog bolesti hrvatski radnici s posla prosječno izostajali deset dana godišnje, a u 2018. ta je brojka prešla 11 dana, što čini rast od 5,2 posto. U porastu je i prosječna stopa privremene nesposobnosti za rad, koja je sa 3,3 %, koliko je iznosila u 2017., godinu dana poslije skočila na 3,5 %.
Rast stope bolovanja najviše je pogodio poslodavce, jer je prosječna stopa bolovanja u trajanju do 42 dana, za što trošak snosi upravo poslodavac, porasla za gotovo 10 %, a broj bolovanja koja traju iznad 42 dana, odnosno onih na teret HZZO-a, u 2018. godini porastao je za 2,6 %.
Prema podacima istraživanja portala MojPosao, svaka četvrta osoba u Hrvatskoj bar je jednom otišla na bolovanje iako je u tom trenutku bila zdrava, a prosječno trajanje takvih bolovanja iznosi šest i pol dana godišnje. Najčešće isprike za otvaranje lažnih bolovanja su viroze (44 %), želučani problemi (34 %), stres (17 %) te sezonske bolesti poput gripe (11 %). Oni koji ne posežu za tim uobičajenim izgovorima svoj nedolazak na posao opravdavaju drugim zdravstvenim tegobama – išijasom, bolovima u leđima, migrenama i zuboboljom.
Predah od posla češće uzimaju muškarci (27 %) nego žene (20 %), kao i radnici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu te osobe sa srednjom stručnom spremom.
Međutim, istraživanje otkriva da radnici na “lažna” bolovanja obično odlaze zbog opravdanih razloga. Naime, nerijetko pravi uzrok odluke o otvaranju bolovanja ne pronalaze u nedostatku motiva i želje za radom, nego u iscrpljenosti (57 %) i nagomilanom stresu (51 %). Druga su krajnost oni koji, i kada im je zdravlje doista narušeno, ne otvaraju bolovanje. U slučaju blaže bolesti poput viroze ili prehlade čak 81 % zaposlenih u Hrvatskoj dolazi na posao. Zanimljivo je da se žene (83 %) češće nego muškarci (76 %) odlučuju na dolazak na posao usprkos bolesti, kao i da manje od trećine (29 %) poslodavaca provjerava jesu li njihovi zaposlenici na bolovanju zaista bolesni ili nisu.
