Kao što se i najavljivalo prošlog tjedna, veliki dio Hrvatske jutros se probudio pod snježnim pokrivačem. Najviše ga je do 7 ujutro palo u Lici, no očekivano se zabijelila i Slavonija. Uz snijeg nas je dočekalo i hladno vrijeme, a ostatak tjedna bit će sličan kao danas, samo što uz snijeg možemo očekivati i kišu.
Iako se preporučuje ostati doma, oni koji baš moraju izaći van trebaju se pripremiti na promjenjivo vrijeme. Snijeg i dalje pada, a prema današnjoj prognozi, cijeli dan će biti oblačno sa snijegom, a u Slavoniji i Lici će mjestimice nastati deblji snježni pokrivač.
„Osim na daljnje nevolje zbog koronavirusa i potresa – do četvrtka se prilagodimo pravim zimskim uvjetima, zbog kojih će nekima u unutrašnjosti trebati ne samo metle i lopate, nego vrlo vjerojatno i ralice“, piše meteorolog Zoran Vakula.
Vjetar umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura zraka očekuje se od -1 do 4°C. Stabilizacija atmosfere, barem privremena i samo u meteorološkom smislu te slabljenje vjetra i zamjetniji porast temperature slijede od petka. U četvrtak će, uz popuštanje hladnoće, ponegdje padati i kiša. U petak se oborine očekuju uglavnom samo u gorju. I dalje će biti sjeveroistočnjaka, na istoku i istočnjaka, a temperatura zraka postupno će rasti.
Kalendarski, ali i mislima, već smo itekako ušli u novo godišnje doba, stoga mnoge od nas ovaj snijeg nije baš razveselio. Zato smo istražili kolika je česta pojava snijeg u proljeću i koliko nas zima može iznenaditi kada to najmanje očekujemo.
Da ožujak ponekad zna donijeti pravu zimu pokazuje i snježna nepogoda koja je naše krajeve zahvatila prije 42 godine, krajem prve dekade ožujka 1976. godine. Tada je, od 6. do 10. ožujka 1976. u mnogim krajevima Hrvatske napadalo jako puno snijega, a upravo je 10. ožujka 1976. godine mjerena rekordna visina snježnog pokrivača u Rijeci (52 cm). Za usporedbu rekordna visina snježnog pokrivača u Rijeci za prosinac iznosi 14 cm, za siječanj 28 cm, a za veljaču 17 cm.
Zanimljivo je da je na datum 8. ožujka na još nekoliko postaja u Hrvatskoj mjerena rekordna visina snježnog pokrivača. Bilo je to 1955. godine, kada je rekordna visina snježnog pokrivača mjerena u Karlovcu i Varaždinu i u Ogulinu.
Na snježni datum, 8. ožujka, 1932. godine na zagrebačkom Griču je mjereno 66 cm snijega, što ipak nije apsolutni rekord (on iznosi 84 cm, od 28. veljače 1895. godine), stoji na stranici crometeo.hr
Popularna je i ciklona Vatroslav koja je Hrvatsku iznenadila prije osam godina kada je na prijelazu iz prve u drugu dekadu ožujka donijela izraženiju promjenu vremena u cijeloj zemlji. U unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu Vatroslav je bila posljednja zimska ciklona na kraju zime u kojoj ih nije manjkalo.
Snježne oborine su u Gorskom kotaru i Lici počele već u ponedjeljak 8. ožujka, a do kraja utorka 9. ožujka snijeg je počeo padati i u Lici i unutrašnjosti Dalmacije, te na sjevernom Jadranu, a u srijedu su se proširile i na čitavu unutrašnjost.
Vatroslav je donio i jedan od obilnijih ožujskih snjegova u našim krajevima. Najviše snijega je palo u Gorskom kotaru i Lici, u pravilu i više od pola metra novog, a obilniji snijeg pao je i u nizinama unutrašnjosti. Najviše 30 cm palo je u Čakovcu, a samo centimetar manje u Bjelovaru, Hrvatskoj Kostajnici i Kutini. U Zagrebu je palo 20 cm snijega.
Da je „ožujak – luđak“ uvjerili smo se i prije dvije godine, kada su 23. ožujka u Slavoniji vladali pravi zimski uvjeti.
Prijelaz iz kalendarske zime u proljeće je obilježila serija ciklona uz snijeg kojeg je opet bilo i u nizinama unutrašnjosti. Početkom kalendarskog proljeća obilniji snijeg je 23. ožujka pao i na istoku Slavonije, a u Vinkovcima ga je tada bilo 14 cm. U Gradištu ga je bilo 16 cm, najviše u aktualnoj sezoni.
