Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je pastoralne smjernice o liturgijskim slavljima u Velikome tjednu, slavljima sakramenata Svete potvrde i Prve svete pričesti te o drugim pastoralnim pitanjima.
Pridržavajući se posebnih odredaba i naputaka što su ih dale Nadbiskupija i Hrvatska biskupska konferencija te u skladu sa svećeničkim pozivom i službom, nastojeći pomoći u olakšavanju teškoća od bolesti covida-19 i potresa, Josip Bozanić odredio je smjernice prema Velikom tjednu.
Istaknuo je kako posebnost Velikoga tjedna, slavlja i njegovi obredi u sadašnjim okolnostima postavljaju određena pitanja o odgovornome oblikovanju obreda te je napomenuo kako je o nekima koja se tiču Svetoga trodnevlja upute donijela Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata.
„Ta se slavlja mogu slaviti samo u župnim crkvama i samostanima u kojima žive svećenici ili u kojima se inače redovito slavi euharistija“, istaknuo je i pozvao župnike da obavijeste svoje vjernike kada će biti ta slavlja kako bi se svi mogli sjediniti u molitvi. Kao i za ostala liturgijska slavlja, naglasio je, trebat će se organizirati tako da se poštuju odredbe o slavljima bez vjernika, s iznimnom osjetljivošću prema potrebi dezinficiranja predmeta i prostora.
Poručio je kako za slavlje Nedjelje Muke Gospodnje (Cvjetnice) vrijede odredbe o slavlju Euharistije samo s dopuštenim brojem nazočnih vjernika.
„Strogo se pridržavajući sanitarnih odredaba, može se blagosloviti nekoliko maslinovih, palminih ili cvjetnih grančica, bez dijeljenja prisutnima tijekom slavlja“, rekao je nadbiskup i dodao da se pri blagoslovu ne koristi blagoslovljena voda.
Prema općim uputama i prijedlozima Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, u Trodnevlju se zbog posljedica potresa odgađa Misa posvete ulja, koja se redovito slavi na Veliki četvrtak prijepodne, pa će se dan i mjesto naknadno odrediti.
„U slavlju Mise Večere Gospodnje na Veliki četvrtak, u skladu s danim naputkom, izostavlja se obred pranja nogu“, izvijestio je kardinal i dodao kako se na kraju toga slavlja ispušta i procesija s Presvetim oltarskim sakramentom, koji će se čuvati u svetohraništu.
Svećenici na župama mogu koncelebrirati u slavlju Mise Večere Gospodnje, a iznimno se svim svećenicima daje dopuštenje da toga dana, na prikladnome mjestu, slave misu bez naroda. Procesije i pučke pobožnosti odgađaju se do nekih drugih prikladnih dana. Procesije i ostali izražaji pučke pobožnosti u Velikome tjednu i u Svetome trodnevlju odgađaju se. „Ti se obredni oblici mogu eventualno prebaciti na neke druge prikladne dane, kao što su blagdan Uzvišenja Svetoga križa ili slavlje Blažene Djevice Marije Žalosne“, predložio je zagrebački nadbiskup.
Na Veliki petak Kongregacija poziva dijecezanske biskupe da se pobrinu da u Sveopću molitvu bude uvršten zaziv u kojemu se moli za bolesne, umrle i tjeskobne, podsjetio je nadbiskup Bozanić i dodao kako će se Zagrebačkoj nadbiskupiji, nakon devetoga zaziva moliti sljedeći zaziv: Za pogođene u vrijeme pandemije. Poručio je kako treba pripaziti da u obredu klanjanja Svetomu križu nekolicina nazočnih pojedinačno pristupi Križu i na udaljenosti od barem dva metra jedni od drugih i od Križa te kleknu ili se naklone, a Križ se ne ljubi niti mu se očituje čašćenje dodirivanjem.
„U slavlju Vazmenoga bdijenja na početku se izostavlja paljenje ognja, blagoslov ognja i procesija“, istaknuo je Bozanić i dodao kako se na početku zapali uskrsna svijeća i pjeva se Hvalospjev.
Važno je spomenuti i kako se u krsnoj službi samo obnavljaju krsna obećanja i nema blagoslova krsne vode.
„Glede eventualnog blagoslivljanja jela za Uskrs, ovime se ovlašćuje roditelje, predstojnicu ili predstojnika kuće, da u svojim kućama, nakon zajedničke molitve Očenaš, zazove Božji blagoslov, a župnici i drugi svećenici će nakon Euharistije u crkvi moliti blagoslov za sve“, rekao je i dodao kako se pritom također izostavlja škropljenje blagoslovljenom vodom jer je dovoljna molitva i znamenovanje križem.
Odgađaju se sva najavljena slavlja Prve svete pričesti u župama i sakrament Svete potvrde jer ih, naglasio je, u nastalim okolnostima nije moguće organizirati.
„Vrijeme koje je pred nama i boravak školske djece kod kuće omogućuje i nama da im organiziramo vjeronauk i katehezu elektroničkim putem“. Rekao je i kako se roditeljima, djedovima i bakama pruža mogućnost da poukom vjerskih sadržaja pomognu svojoj djeci i unucima. Time, smatra, ne samo da im neće biti uskraćeno poznavanje potrebnoga gradiva, nego se ono može produbiti i nadopuniti.
Pozvao je Bozanić i na zauzetost kršćanskom ljubavlju jer to traže okolnosti u kojima živimo. „Neka se razvide mogućnosti da se, poglavito putem župnih Caritasa, pomogne potrebitima, posebno stradalima od potresa“, istaknuo je i pozvao mlade da nakon odgode Susreta hrvatske katoličke mladeži i dalje osluškuju što im Krist govori i da učine što im On kaže. Svećenicima je poručio da kao pastiri, ne štedeći snagu, budu i dalje uza svoj narod: u molitvi za njega, u duhovnoj blizini, u poučavanju i upućivanju, u svakovrsnoj brizi za bližnje, zajedno sa svojim vjernicima, svjesni da je i u ovome vremenu potrebno posebno vjerničko i domovinsko zajedništvo.
Sve vjernike, poručio je, pozovite da ostanemo sjedinjeni u molitvi i razmatranju Božje Riječi.
