Danas se, osim sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, održava Europski dan zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja. Pravobraniteljica za djecu uputila je apel predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i Ministarstvu pravosuđa da izrade poseban zakon koji će za cilj imati zaštitu djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja.
Dan se obilježava s ciljem podizanja javne svijesti o važnosti prijavljivanja, bilo saznanja ili sumnje na seksualno zlostavljanje ili iskorištavanje djece. Osim toga, želi se potaknuti kontinuirano provođenje programa prevencije i osnaživanja djece. Procjenjuje se da je svako peto dijete doživjelo neki oblik seksualnog zlostavljanja te da se tek oko 10% slučajeva seksualnog zlostavljanja otkrije, a još manji postotak bude procesuiran i zlostavljači osuđeni. Zbog toga je važno rano prepoznati znakove doživljenog nasilja kod djeteta kako bi primjerenom intervencijom mogli ublažiti posljedice zlostavljanja i osigurati oporavak djeteta.
Neki oblici seksualnog nasilja još uvijek su u porastu. Broj web stranica posvećenih dječijoj pornografiji raste, 200 slika koje sadrže dječju pornografiju se stavljaju u promet svaki dan, djeca žrtve prikazane u pornografiji su sve mlađa, a fotografije postaju sve više slikovite i sve više nasilne. Oko 20% seksualnih prijestupnika počine nova kaznena djela nakon presude.
Tom prigodom pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević pozvala je na donošenje posebnog propisa kojim bi se, uz druge mjere zaštite, trebala propisati obvezna provjera prethodne osuđivanosti osoba koje dolaze u kontakt s djecom u svim područjima. U tom kontekstu predlaže i osnivanje nadzornog tijela. Time bi se, ističu iz Ureda pravobraniteljice, izbjegla neujednačenost kriterija u pojedinim područjima te bi se osiguralo da bez iznimke budu pokrivena sva područja u kojima je nužna zaštita djece.
„Seksualno iskorištavanje i zlostavljanje među najtežim su oblicima kršenja prava djeteta koji ostavljaju neizbrisiv trag u djetetovu sjećanju i razvoju. Prema podacima Vijeća Europe svako peto dijete žrtva je nekog oblika seksualnog zlostavljanja ili iskorištavanja, ali u čak 90 posto slučajeva djeca ne prijavljuju takve slučajeve. Kako bismo smanjili tamne brojke neotkrivenih slučajeva i prekinuli lanac zlostavljanja, važno je ohrabriti djecu na prijavu nasilja, a da bi se to postiglo, moramo jamčiti djeci da će reakcija nadležnih tijela nakon prijave biti snažna, brza, učinkovita i podržavajuća za dijete. Međutim, u tom segmentu društvo nerijetko zakazuje: dopušta se da se počinitelji seksualnog nasilja nad djetetom brane sa slobode, dijete-žrtva nije na odgovarajući način zaštićeno od počinitelja, ne dobiva primjerenu pomoć i podršku, a nerijetko doživljava i osudu okoline, stigmatizaciju te narušavanje privatnosti, ponekad i kroz senzacionalističko izvještavanje medija“, stoji u priopćenju pravobraniteljice.
Traumatiziranje žrtve, dodaju, pojačava se kroz kazneni postupak koji traje i po nekoliko godina, a kad konačno dođe do presude, za počinjenje spolnih delikata na štetu djece izriču se vrlo blage kazne. To sa sobom povlači i kraći rok čuvanja podataka u kaznenoj evidenciji i brži nastup rehabilitacije, te omogućuje da seksualni predator bez zapreka radi na poslovima koji uključuju kontakt s djecom pa i da posvoji dijete ili mu bude udomitelj.
Kako bi se to spriječilo, pravobraniteljica za djecu zalaže se za izricanje sigurnosnih mjera, koje su predviđene Kaznenim zakonom kao mogućnost, ali ih sudovi vrlo rijetko izriču. Seksualni predatori nakon izdržane zatvorske kazne nisu pod nadzorom nadležnih tijela ako im nije izrečena posebna sigurnosna mjera zaštitnog nadzora, ali ni ta se mjera ne izriče, stoji u priopćenju.
