- Advertisement -
Božićne jaslice neizostavni su dio slavljenja rođenja Isusa Krista, svetkovine Božića. Jaslice s nepomičnim ili pomičnim figurama, a ponegdje i one žive, uprizoruju spasenjski događaj koji se zbio u Betlehemu.
Prema Bibliji,vrativši se radi popisa stanovništva, koji je naložio car August, u svoje rodno mjesto, Josip zbog gužvi nije mogao naći mjesto u svratištu nego su se Marija i on sklonili u jednu štalu gdje je ona porodila Božjeg sina, povila ga i položila u jasle. Zahvaljujući sv. Franji, pak, nastale su božićne jaslice, uprizorenje toga događaja.
“Gledajući jaslice svake godine dobivamo odgovor zašto je Bog postao čovjek. Radi nas ljudi, radi našega spasenja. Želeći predočiti taj spasenjski događaj koji se zbio za Božića u Betlehemu tako je sv. Franjo uprizorujući jaslice dočarao tajanstvenost svete božićne noći, kada se nebo sa zemljom srelo, kada je veliki Bog postao malen kao dijete, kada je Bog postao Božić, mali Bog. Dakle, od prvih Franjinih jaslica sve do danas, vjernici po svem svijetu uprizoruju Isusovo rođenje kada je ušao u povijest našu”, ističe vlč. Slavko Vranjković, župnik župe Duha Svetoga u Nuštru.
Božićne jaslice sastoje se od nepomičnih ili pomičnih figura Djeteta Isusa, Djevice Marije i sv. Josipa, a tu su i anđeli, pastiri s ovcama, tri kralja. Vol i magarac, kaže vlč. Vranjković, nisu baš sastavni dio jaslica, ali i oni su tu, mada u Bibliji, kod sv. Mateja i sv. Luke, evanđelista, nema o njima ništa. Uz jaslice s figurama, tu su i žive jaslice s ljudima odjevenima u Mariju i Josipa i malim novorođenčetom koje leži u jaslicama, upravo onako kako je to prvi put i sv. Franjo napravio.
“Jaslice se u crkvama i domovima postavljaju na Badnjak i ostaju u domovima do blagdana Bogojavljenja, a u crkvama do blagdana krštenja Isusova, kojim završava božićno vrijeme”, ističe vlč. Vranjković.
I dok su prve jaslice, koje su bile žive jaslice, uprizorene u Grecciu u Italiji 1223. godine, prve jaslice od figurica postavljene su u Fussenu u Bavarskoj 1252. godine. Jaslice, kako danas pamtimo i vidimo po crkvama i kućama, kaže vlč. Vranjković, potječu iz 16. stoljeća, kada taj običaj, koji se širio među franjevcima, postaje općeprihvaćen. U Hrvatskoj najstarije jaslice su one na otoku Košljunu kraj Krka, u franjevačkom samostanu. Zanimljivo je i to da je tradiciju postavljanja jaslica u Vatikanu na Trgu sv. Petra ispred božićnog drvca, započeo Papa Ivan Pavao II. 1982. godine.
„Tako je ta tajanstvena božićna noć uprizorena. I od prvih jaslica do danas vjernici uprizoruju Isusovo rođenje da bi se divili njegovoj velikoj ljubavi prema čovjeku. To bi zapravo i bio smisao jaslica koje su i dan danas ukras u svim crkvama, u mnogim domovima, a i na trgovima i drugdje”, ističe vlč. Slavko Vranjković.
Recimo i to da se u upravo u crkvi Duha Svetoga u Nuštru mogu vidjeti izuzetno vrijedne jaslice koje je izradila poznata vinkovačka sakralna umjetnica, kiparica Alojzija Ulman. Izrađene su kada se radila cjelovita obnova crkve polovicom 70-ih godina prošloga stoljeća. Za razliku od ostalih djela ove autorice koja su se nalazila u crkvi, od prikaza silaska Duha Svetoga na apostole s kipovima u naravnoj veličini do Križnoga puta, a koja su bila izložena stradanju u Domovinskom ratu, jaslice su, budući da su bile spremljene, ostale sačuvane u cijelosti.
- Advertisement -
