Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavili su kako su hrvatski pčelari u potpunosti iskoristili ovogodišnju financijsku omotnicu te im je isplaćeno svih 14,8 milijuna kuna koji su im bili na raspolaganju. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković smatra kako je potpuno iskorištenje omotnice dijelom rezultat pomno osmišljenih i provedenih mjera iz Nacionalnog pčelarskog programa, ali i kako su u velikoj mjeri za ovaj uspjeh zaslužni sami pčelari “Sve bolje evidentiranje i efikasnije organiziranje pčelara doprinijelo je porastu broja registriranih pčelara i pčelinjih zajednica što, uz odgovarajuću edukaciju i pomoć, rezultira potpunim iskorištenjem dostupnih sredstava, osnažuje ovu gospodarsku granu i razvija ruralne prostore”, naglašava ministrica. A pomoć ministarstva i više je nego dobrodošla jer prošla je godina u pčelarstvu bila prilično loša i pčelari je žele što prije zaboraviti. U gotovo svim dijelovima Hrvatske, posebice u Međimurju gdje je uginulo preko 60 milijuna pčela, sredinom godine je bilo ozbiljnog pomora pčela zbog, kako je struka ocijenila, prekomjerne uporabe zaštitnih kemijskih sredstava u poljoprivredi.
U Slavoniji, primjerice, utvrđeno je da poljoprivrednci pri obradi njiva koriste kemijska sredstva koja su u Europskoj uniji zabranjena, a pojedini poljodjelci, posebice iz vukovarskog kraja, kupuju u Srbiji ili BiH. Uporaba nezakonitih pesticida, nanosi velike štete pčelarima pa su neki pčelari s našeg područja ostali gotovo potpuno bez društava.
“Ovo je već druga loša godina što se odražava i na cijenu meda koja je sada viša je, ali meda nema tako da pčelari od toga nemaju koristi. Obzirom da je bila teška godina pčelari imaju slabije zajednice tako da već ima gubitaka. Do kraja zime gubici bi mogli narasti i do 30 posto, pa i više. Kako bi se izbjegli još veći gubici, potrebno je sada izvršiti zimski tretman protiv nametnika Varroa destructor koji uzrokuje bolest varoozu”, upozorava prof. dr. sc. Zlatko Puškadija s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. Vinkovački pčelar sa 40-godišnjim iskustvom i dopredsjednik Pčelarske udruge Nektar iz Vinkovaca, Danijel Kunodi, ističe pak kako u prošloj godini nije bilo sve tako crno. “Radi pandemije, ali i sve efikasnijeg informiranja javnosti o kvaliteti meda i o pojavama patvorina na tržištu, smanjio se uvoz i meda i patvorina, a povećala se potražnja meda domaćih i kupcima poznatih pčelara. Ovo je značajan napredak jer nitko, za sada, ne razmišlja na način da uvoznik meda mora obeštetiti društvo za izostanak oprašivanja kojeg je prouzročio uvozom patvorina pa i meda kojeg su sabrale pčele oprašujući pri tome kulturno i samoniklo bilje u zemljama izvoznicama”, objašnjava Kunodi dodajući kako su uvoznici niskim cijenama uništavali domaće pčelarstvo čime su ugrozili biološku raznolikost i otpornost društva na sve prisutnije klimatske promjene.
Zbog toga se, poručuje, treba boriti da se ovaj, dijelom i slučajno stvoren trend, nastavi i nakon pandemije i da svi sudionici ulože maksimalan napor da se stvore uvjeti za značajno povećanje broja pčelara u Hrvatskoj.
