“Ono što je hrana za tijelo, to su bajke za dušu”, napisao je filozof Rudolf Steiner podsjećajući nas koliko bajke mogu obogatiti ne samo život djece, nego i odraslih. One se čitaju i pričaju u svim školama na svijetu, prva saznanja o dobru i zlu dobivamo upravo iz bajki, a s njima možemo putovati kroz prostor i vrijeme.
Svjetski je dan pričanja bajki – dan kada se mi stariji prisjećamo svoga djetinjstva, a naši najmlađi odlutaju u svijet igre i mašte. Bajke promiču dobrotu, sretan završetak i vjeru u ljude, no nekako kao da se gubi značaj onoga “Bilo jednom davno…”, kao da gubi utrku s vremenom i naša djeca možda neće okusiti to ushićenje kada pred spavanje čuju ovu rečenicu. Digitalizacija, moderna tehnologija i neka nova vremena učinili su svoje, pa bajke gotovo da se više ni ne čitaju, ne pričaju, gledamo ih u obliku crtića, na televizoru, tabletu ili mobitelu.
Upravo zato je i nastao Svjetski dan pričanja bajki. Njegova zadaća je probuditi interes za pripovijedanjem bajki, priča i legendi, posebice među djecom u ranoj školskoj dobi kako bi razvili pozitivniji odnos prema čitanju, što je vrlo važno obzirom da čitanje poboljšava pamćenje i sposobnost razmišljanja te intelektualni razvoj djece. Također, treba naglasiti da pričanje bajki, priča i legendi nije namijenjeno samo djeci – u većini europskih zemalja postoje festivali pripovijedanja stoga je namjera da ona postane tradicionalna.
“Ako želite da djeca budu pametna, čitajte im bajke. Ako želite da budu još pametnija, čitajte im još bajki.”
Albert Einstein
“Počinje li priča: Nekada davno… Bila jednom jedna… – odmah nam je jasno da ulazimo u čudesan svijet bajki. Bajke rado i najviše čitaju djeca, sama ili im je čitaju odrasli, a imaju veliku odgojnu ulogu u formiranju ličnosti djeteta. U njima vrlo često uživaju i odrasli. Poseban užitak je i slušanje bajki uz dobre pripovjedače, a to mogu biti roditelji, bake, djedovi, učitelji, odgojitelji, knjižničari, ali se sve češće susrećemo i s profesionalnim pripovjedačima. Poseban užitak je bajku doživjeti i uprizorenu na kazališnim daskama”, rekla nam je danas Sonja Šimić, voditeljica Dječjeg odjela u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci.
Kako god se susreli s bajkom, jedno je sigurno: ona oplemenjuje, uči, preispituje, hrabri, naglašava dobro i dobro pobjeđuje. U svom odrastanju ni jedno dijete ne bi smjelo ostati uskraćeno za doživljaj bajke, a neki od najpoznatijih autora su: H.C. Andersen, Braća Grimm, Ivana Brlić Mažuranić, Charles Perrault. Kao autore modernih bajki možemo navesti i Sunčanu Škrinjarić, Nadu Iveljić, Stanislava Femenića. U Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci najviše se čitaju one klasične bajke: Crvenkapica, Snjeguljica, Ružno pače, a jako je popularna i Snježna kraljica i Snježno kraljevstvo.
“Klasična ili moderna, pročitana, ispričana, pogledana, neka su uvijek tu negdje blizu vas”, poručuje Sonja.