O prošloj pandemijskoj godini i njezinom utjecaju na poslovanje tvrtke razgovarali smo s direktorom Dilja, vodećeg proizvođača crijepova na našem tržištu, Draženom Ivezićem koji nam je otkrio kako su zaključili, za sve, kobnu 2020.
Kako je poslovala Vaša tvrtka u prethodnoj godini, koji su bili potezi tvrtke Dilj na izazove koje je donijela 2020. godina?
Iako smo u 2019. godini ostvarili uspješne poslovne rezultate, a 2020. je ostala obilježena pandemijom koja je utjecala na usporavanje gospodarskih aktivnosti i u takvim uvjetima uspjeli smo nadmašiti poslovne pokazatelje iz prethodne godine. Unatoč količinskom padu prodaje i crijepa i blok opeke te samim time i padom prihoda od 5% u odnosu na godinu prije, zbog povijesno niskih cijena energije, troškovi su bili znatno niži, pa je ostvareni rezultat u konačnici bolji. Tu se ključnim pokazala naša brzina reakcije i prilagodbe poslovanja u krizi uslijed pandemije i odluka da proizvodimo maksimalnim kapacitetima. U ovom procesu imali smo dva izazova – prvi je bio kako organizirati proizvodnju na način koji će osigurati maksimalnu zaštitu od virusa kako za naše zaposlenike, tako i poslovne partnere, a drugi završiti projekt koji je bio u fazi puštanja u rad, a u situaciji kad nam dobavljači opreme i tehnologije nisu mogli doći iz Njemačke jer je proglašen potpuni lockdown. Oba izazova svladali smo i više nego uspješno što je bio ključ našeg uspjeha prošle godine.
Spomenuli ste projekt kojeg je u ovom izazovnom vremenu trebalo završiti, no preuzimanje rizika na kraju se isplatilo?
Projekt koji smo završili, vrijedan oko 20 milijuna kuna, sufinanciran je sredstvima EU s gotovo 10 milijuna, a rezultirao je uštedom energije od preko 22%, što nam daje velike prednosti. U ovako izazovnim okolnostima ispravnom se pokazala naša odluka kontinuiranog dugogodišnjeg ulaganja u razvoj kompetencija, znanja i vještina ljudi, što nam je u trenutcima kada smo bili oslonjeni samo na online podršku dobavljača omogućilo da pokrenemo i pustimo u rad jedan vrlo zahtjevan proces te dokažemo kapacitet kao i ostale zadane ciljeve projekta koji se, prije svega, odnose na uštedu energije.
Jesu li radnici Dilja „osjetili” dobre financijske trendove i rezultate posljednjih godina?
Zbog toga smo i lani, u kriznoj godini, znatno povisili plaće radnicima, isplatili svima 5.000 kuna nagrade, regres, božićnicu, topli obrok te sve darove u naravi i darove djeci, a za 2021. godinu potpisali novi kolektivni ugovor sa sindikatima. U ovoj godini predviđen je rast budžeta za plaće od 5% uz zadržavanje svih dosadašnjih materijalnih prava radnika, uključujući i isplatu nagrade za rezultate rada. Kontinuirano radimo na povećanju stupnja zadovoljstva naših radnika, kako kroz materijalne uvjete tako i kroz uvjete rada na samom radnom mjestu. Naši zaposlenici konstruktivno sudjeluju u ovom procesu, svjesni svih teškoća, ali usmjereni k zajedničkom cilju, a to je nastavak trenda prošlih godina što znači da proizvodimo maksimalno učinkovito. Osim toga, u prva 3 mjeseca ove godine prodaja i prihodi su iznad plana tako da imamo razloga za zadovoljstvo.
S obzirom na uspješnu prošlu godinu i prihode u prva tri mjeseca ove godine, kakvo poslovanje očekujete u ostatku ove godine?
Ove godine očekujemo nastavak pozitivnih trendova i rezultata koje ostvarujemo već nekoliko godina. Također imamo velika očekivanja po pitanju ulaganja u nove projekte i tu smo aplicirali na natječaj iz područja energetske učinkovitosti s projektom vrijednim 10 milijuna kuna u kojem čekamo rezultate natječaja. Također, prijavili smo se na natječaj iz područja Fonda za modernizaciju gdje su nam 3 projekta prihvaćena na anketnom upitniku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i HGK, vrijednosti ukupno preko 35 milijuna kuna. Oni su poslani Europskoj investicijskoj banci na potvrdu i tiču se sredstava odobrenih Republici Hrvatskoj za sljedeće 2 godine u ukupnom iznosu od gotovo 100 milijuna eura. Republika Hrvatska poslala je ukupno 21 projekt za ovo razdoblje, a činjenica da su 3 projekta iz Dilja samo je potvrda da imamo jak tim u razvoju i inženjeringu. Nama je sada bitno da se odredi visina potpora za ovakve projekte jer ako ona ne bude minimalno 45% kao u potporama kod energetske učinkovitosti, postavlja se pitanje načina financiranja svih ovih kvalitetnih projekata.
Što bi izdvojili i istaknuli za kraj našeg razgovora?
Ukazao bih i na važnost promjene omjera raspodjele sredstava koja su nam na raspolaganju iz Europske unije na način da se više novca usmjerava u privatni sektor. Naravno da treba ulagati u infrastrukturu i javne projekte, ali ako se većina sredstava uloži u takve projekte, imat ćemo kvalitetnu infrastrukturu, no tada se postavlja pitanje tko će je koristiti. Iskustva nekih europskih država koje su više ulagale u privatne projekte su rast zapošljavanja i zaustavljanje iseljavanja stanovništva u bogatije zemlje dok ulaganja u infrastrukturu poslije generiraju velike troškove amortizacije i održavanja koje neće imati tko financirati. Nadamo se da će Vlada RH prepoznati važnost porasta privatnih ulaganja kroz EU projekte, promjenu omjera korisnika sredstava iz programa EU financiranja u korist privatnog sektora, stimulirajući projekte koji daju maksimalan učinak zapošljavanju i razvoju, projekte koji će ostvarivati novu dodanu vrijednost. U Nexe Grupi radimo upravo na razvoju takvih projekata koji će rezultirati novim radnim mjestima, zadržavanjem ljudi u Slavoniji, osiguravajući da ovdje pristojno rade i žive. Na kraju, koristim ovu priliku da svim čitateljima Vinkovačko lista te svim građanima čestitam Uskrs i da nam najveći katolički blagdan poluči snagu da prođemo ovo teško i izazovno vrijeme.
Vinkovačka tvrtka Dilj nije osjetila na svojoj koži “brutalnost” i posljedice korona krize. Naprotiv, radili su još jače i napornije, rezultati su tu, a mi im i u budućnosti želimo puno uspješnog poslovanja.
