U 2019. godini na hrvatskim prometnicama imali smo 297 poginulih, a u 2020. ukupno 237, iako je prošla godina bila obilježena koronakrizom i lockdownima zbog čega je bio i manji promet na cestama. Podaci su to koji govore kako Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa MUP-a nije uspio jer po istom je glavni cilj bio da se do 2020. godine za 50 posto smanji broj poginulih u odnosu na 2010. godinu, na oko 200. Ovih dana završeno je tako Javno savjetovanje o novom Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa RH 2020.-2030. godine koji bi trebao donijeti nove, strože mjere.
Novim planom određeno je 13 područja djelovanja, a za svako od njih predložene su mjere.
Naime, kako piše Večernji list, za područje Vožnja bez utjecaja alkohola, droga i lijekova, kao jedna od mjera navodi se da će se istražiti mogućnost i učinkovitost promjene graničnih vrijednosti dopuštene količine alkohola u krvi vozača. Provedba ove mjere, prema planu, mogla bi početi već ove godine. Trenutno je na snazi regulativa koja dopušta 0,5 promila alkohola u krvi vozača. Jedna od mjera je i da se istraži učinkovitost sustava Alcohol Interlock i njegov utjecaj na smanjenje broja nesreća te da se potiče profesionalne vozače na korištenje tog sustava. Sukladno provedenim istraživanjima učinkovitosti, predložit će se i obveza ugradnje uređaja Alcohol Interlock u vozila osoba koje su više puta uhvaćene pijane u vožnji. Što se tiče područja Sigurna brzina, tu će se među ostalim istražiti i predložiti rješenja za učinkovitiju naplatu kazna te uvođenje kontrole prosječne brzine, pogotovo u tunelima. Potaknut će se i jedinice lokalne samouprave da nabave uređaje za mjerenje brzine, pri čemu će se tolerancija uređaja za mjerenje brzine svesti na minimalno moguću, piše Večernji list. Inače, ta tolerancija ili, kako se službeno naziva, sigurnosna razlika iznosi 10 km/h za brzine do 100 km/h, a za veće brzine od toga iznosi 10 posto.
U području Prevencija distrakcije vozača istražit će se inovativne mogućnosti onemogućavanja vozača da koriste mobitel tijekom vožnje i predložiti rješenja.
Pješaci i biciklisti pripadaju u područje Sigurnost aktivnih oblika prometovanja, a tu se kao mjere navode edukacije pješaka i provođenje biciklističkih ispita. Jedna od mjera u području Sigurnost motociklista i mopedista jest podizanje svijesti o važnosti međusobnog poštovanja vozača motocikala i mopeda te vozača ostalih vozila. Ovo je samo dio Nacionalnog plana koji će se vjerojatno još i mijenjati, no, sigurno je da nas očekuju nova ograničenja i strože kazne, a kako bi se smanjio broj nesreća sa smrtno stradalima i broj nesreća općenito. Kada je riječ o smanjenju crne statistike na vukovarsko-srijemskim prometnicama, manje kretanje građana prošle godine povoljno je utjecalo na broj prometnih nesreća kojih je bilo čak petinu manje u odnosu na 2019. Što se uzroka tiče, oni su uglavnom isti iz godine u godinu, a prednjače neprilagođena brzina, nepropisno kretanje kolnikom i oduzimanje prednosti prolaska. Srećom, broj smrtno stradalih najmanji je ikada, točnije od kada vukovarsko-srijemska policija bilježi podatke. Naime, u osam prometnih nesreća 11 je osoba izgubilo život. Psihološki, i kamere duž naselja su svoje odradile. Za 1/4 je manji broj nesreća sa ozljeđenim osobama kojih je 2020. bilo 291, u odnosu na godinu prije kada je taj broj iznosio 402.
Ono što je bilo na razini 2019. upravo je broj alkoholiziranih vozača koji su prouzročili prometne nesreće. U apsolutnim brojevima takvih je bilo oko 90 na području PP Vinkovci te 160 na razini cijele policijske uprave.
