16 C
Vinkovci
Četvrtak, 28. ožujka 2024.

“Angažiraj se za pčele”

Više od autora

- vl promo-
Josipa Haluška
Josipa Haluška
josipa.haluska@novosti.hr

U svrhu povećanja osviještenosti o značenju pčela za očuvanje ravnoteže u prirodi i opstanak cjelokupnog čovječanstva, Ujedinjeni narodi su 2017. godine, na inicijativu Republike Slovenije, 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela. Ovogodišnje je geslo “Angažiraj se za pčele”.

Svjetskim danom pčela želi se svjetsku javnost upozoriti na značenje pčela i divljih oprašivača te zajedničkim naporima država na međunarodnoj razini doprinijeti njihovoj zaštiti, ali i rješavanju globalnih problema. To se može dogoditi prelaskom na održivu poljoprivredu, a moglo bi dovesti do iskorjenjivanja siromaštva i gladi u državama u razvoju. Pčele su poznate kao neumorne radilice i, zajedno s drugim oprašivačima, čine neizostavnu kariku u prirodi. Neophodne su za održivu poljoprivredu, prehrambenu sigurnost i biotičku raznovrsnost.

Osim pružanja prehrambene sigurnosti i vitalne poljoprivrede (jer svaka treća žlica svjetske hrane ovisi o oprašivanju), pčele i drugi oprašivači su neprocjenjivi i za gospodarstvo i okoliš. Pčele predstavljaju važan izvor prihoda poljoprivrednicima, posebice manjim poljoprivrednicima i obiteljskim gospodarstvima, prije svega u državama u razvoju. Oprašivanje je vrlo važno i za druge biljke koje se koriste kao biogoriva, vlakna, lijekovi, stočna hrana i građevinski materijali. Na ovaj se način čuvaju i generiraju brojna radna mjesta.


Na našem planetu živi oko 20.000 različitih vrsta pčela, od kojih je najpoznatija medonosna pčela. One su od iznimnog značenja za očuvanje prirodne ravnoteže koju održavaju oprašivanjem biljaka. Osiguravaju križanje nesrodnih biljaka u ekosustavu i brinu za reprodukciju i biotičku raznovrsnost brojnih vrsta uzgojenih i divljih biljaka. Oprašivači su također dobar bioindikator prilika u određenom okolišu. Promatranjem njihovog razvoja i zdravstvenog stanja možemo utvrditi događa li se nešto u okolišu te je li potrebno poduzeti određene mjere. U zadnje vrijeme pčele su sve ugroženija vrsta.

Tijekom protekle tri godine u Hrvatskoj je zamjetan pad broja pčelara i broja košnica – u 2018. u odnosu na 2015. godinu broj pčelara smanjen je za 41,86%, na njih 7.283, a broj košnica za 34,13%, na 372.002.

Veliki problem u pčelarstvu su i klimatske prilike, a podatci Državnoga hidrometerološkog zavoda ukazuju da su zadnjih godina prisutne ekstremne klimatološke pojave otkada se prate podaci – najsuše godine, najkišovitija ljeta i najtoplije jeseni ikad izmjereni. “U takvim uvjetima pčelinje zajednice podložnije su obolijevanju od pčelinjih bolesti. Zbog nesigurnih i nestalnih izvora hrane u prirodi, pčelinje zajednice ne mogu opstati bez intervencije pčelara, a to iziskuje dodatne financijske troškove pčelarima”, upozoravaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno