Kontaktirajte nas

Aktualno

Antun Čilić: Potrebno je vratiti povjerenje ljudi, ugled i autoritet kluba

Objavljeno

-

Nakon ulaska u kuću i kratkog upoznavanja u ruke mi dolazi jedna knjižica nakon čijeg otvaranja ugledah pozamašna imena; Ivano Balić, Antun Čilić, Duje Draganja, Karlo Kuret, Ivan Ljubičić, Mario Ančić, Mihovil Španja, Nikša i Siniša Skelin, Emil Pravdić i Đurđa Fočić. Navedena imena su s popisa dobitnika godišnje Državne nagrade sporta „Franjo Bučar” iz 2004. godine koja se dodjeljuje za doprinos i dostignuća od izuzetnog značenja za razvoj sporta u Hrvatskoj, a taj popis i nagrada samo su jedan od dokaza koju veličinu Antun Čilić ima u hrvatskom sportu i nogometu općenito.

Dugogodišnji predsjednik Cibalije rođen je u Međugorju 1939. godine, no 3 godine poslije s obitelji dolazi u Vinkovce gdje je završio osnovnu i srednju školu, dok je fakultetsko obrazovanje započeo i završio u metropoli. Svoju igračku nogometnu karijeru započeo je u vinkovačkoj Lokomotivi s 14 godina, a nakon 4 godine Lokomotivin dres mijenja dresom vinkovačkog Dinama, ljutog susjedskog rivala.

Završetkom fakulteta (za vrijeme studija igrao u Rudešu) Čilić se uključuje u rad Lokomotive, a potom 1968. godine i u Dinamo gdje je kao član uprave obnašao mnoge funkcije, a cijeli svoj radni vijek proveo je u kožarskim poduzećima „Đuro Salaj“ i KP „Cibalia“ gdje je gradio uspješnu poslovnu karijeru.

„Za vrijeme moga rada u Dinamu prošlo je puno sportskih djelatnika, od kojih bih spomenuo, jer smo godinama radili zajedno, Miku Blažanina najdugovječnijeg predsjednika, Anđelka Bilušića, Davida Čačića i ostale sportske djelatnike koji su zajedno s nama stvarali i organizirali klub koji je u to vrijeme bio na najvišem nivou. Bilo je tu puno uspjeha, a jedan od najvećih uspjeha ove generacije zbio se 1982. godine kada je Dinamo pred 15 tisuća ljudi ušao u prvu ligu bivše države”, izjavio je Antun Čilić koji je obnašao brojne funkcije u nogometnim savezima što na lokalnoj, što na nacionalnoj razini.

Bio je predsjednik općinskog nogometnog saveza Vinkovci, predsjednik regionalnog saveza Vukovarsko-srijemske županije kao i predsjednik regionalnog saveza Slavonije i Baranje, a vršio je i najveće funkcije u nacionalnom savezu; višegodišnji član Skupštine i Izvršnog odbora HNS-a, dopredsjednik HNS-a, u mandatu od 1986. do 1988. obnašao je funkciju predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza. Dugačak je popis nagrada koje je gospodin Čilić dobio, a njemu najvažnije su nagrade županijskog saveza i grada Vinkovaca kao i nagrada Hrvatskog nogometnog saveza, no nagrada koje zauzima posebno mjesto u njegovom srcu te koju je „debelom crtom“ podvukao je ona s početka priče, Državna nagrada „Franje Bučara“ koja datira iz 2004. godine.

Prisjetio se nekadašnji predsjednik HNS-a nekih boljih sportskih i nogometnih vremena u gradu na Bosutu. „Velika je tradicija sporta u Vinkovcima pa tako i nogometa. Vinkovački klub je godinama bio organiziran na visokoj razini za što su zaslužni mnogi sportski djelatnici, gospodarstvenici i gradske vlasti, kao i naši Ultrasi sa svojim najljepšim pjesmama o klubu našeg grada. U našem su klubu stasali brojni igrači, a neki su došli i do reprezentativnih selekcija (Šesto, Bručić, Novoselac, Mrmić, Ivković, Štimac, Jerkan, Halilović). Uz igrače su radili poznati treneri, domaći, kao i oni najbolji treneri u Hrvatskoj, a neki od njih su postigli odlične rezultate što im je donijelo poziciju izbornika Hrvatske (Jerković, Šušak, Barić, Štimac i Dalić).

Nakon pregledavanja slika iz prošlosti nismo mogli zaobići i ne dotaknuti se aktualne situacije u Cibaliji, a Čilić je mišljenja kako je posljednjih godina klub izgubio ugled i autoritet zbog loše organizacije i loših kadrovskih rješenja.

„Cibalia kao dioničko društvo, kojem je većinski vlasnik Grad Vinkovci s ostalim dioničarima, izabrala je na svojoj zadnjoj skupštini za predsjednika Skupštine gradonačelnika Bosančića što je znak da grad kao većinski vlasnik želi organizirati klub na razini na kojem je i godinama prije bio. Da bi klub bio organiziran, mora imati kompletnu strukturu kluba, kao što su odbor za mlade, stručni odbor, odbor za investicije, odbor za marketing, a u rad kluba mora se uključiti što više sportskih djelatnika koji bi svojim radom vratili povjerenje građana i navijača, ali i gospodarstva“, naveo je Čilić i istaknuo kako će sve to biti garancija da bi klub u budućnosti funkcionirao kako dolikuje tradiciji našeg kluba.

Dao je Čilić nekoliko smjernica za povratak Cibalije na stare staze slave poput odabira, selekcije, igračkog kadra isključivo s našeg područja Slavonije i sjeverne Bosne, a kao primjer naveo je niz igrača koji su kroz povijest nosili Cibalijin dres, a crpili su se iz vlastitog igračkog bazena. Prema Antunu Čiliću ključ svega je organizacija kluba, u rad kluba mora se uključi nekolicina mladih koji će pokrivati sve strukture kluba, koji imaju kontakt ljude prema krovnom savezu (u posljednjih nekoliko godina nemamo predstavnika u nacionalnom savezu koji će braniti interese Cibalije i Slavonije), tu su i potrebni dobri odnosi s klubovima pod okriljem našeg županijskog saveza.

„Nemoguće je da od 80 klubova u našem županijskom savezu, Cibalia ne može naći 4,5 kvalitetnih mladih igrača koji će se razvijati u Cibaliji”, dodao je počasni predsjednik Cibalije. Treba se stvoriti nogometna klima u gradu, a za to su potrebni mladi ljudi, ističe Čilić, koji će stvoriti sve uvjete za to i vratiti ugled kluba. Potrebno je i vratiti ljude na tribine, a to je moguće uz kvalitetan i organiziran klub baš kako je to bilo i u najsjajnijoj povijesti kluba kada su ljudi vjerovali upravi i igračima i kada je sve bilo transparentno, a i puno je lakše igrati 1. ligu koja je financijski izdrživa (sponzori, novac od saveza i televizijskih prava, prodaje igrača i ulaznica te pomoć grada).

Kao najveće dosege u svojoj dugogodišnjoj karijeri vezanoj uz zelene terene Čilić navodi amaterski rad u vinkovačkom klubu punih 65 godina, izgradnju stadiona u Vinkovcima, povijesni uspjeh Dinama 1982. godine, mandat predsjednika HNS-a, nedavno proglašenje počasnog predsjednika Cibalije i već nekoliko puta spomenutu Državnu nagradu „Franjo Bučar”. I za kraj, istaknuo bih veliko zadovoljstvo i zahvalu što smo u teškim vremenima jedini imali mogućnost razgovarati s pravom i istinskom „nogometnom i sportskom enciklopedijom” što gospodin Čilić svakako jest.

Aktualno

Pobjednici 24. Maratona lađa na Neretvi odnijeli pobjedu i na Bosutu

Objavljeno

-

Napisao/la

    146 pregleda

Udruga Vinkovački lađari održali su već tradicionalni Maraton lađa na Bosutu povodom 56. Vinkovačkih jeseni. Sudjelovalo je šest ekipa, među kojima su Vinkovački plivački klub i Cibaliju predstavljale po dvije ekipe, dok su se u jednom sastavu predstavili domaćini, Vinkovački lađari te Udruga osoba s invaliditetom “Neven” iz Đakova.

„Trebalo je doći još ekipa, kako iz Hrvatske tako i iz susjednih zemalja, ali nažalost zbog cjelokupne situacije s koronavirusom i mjerama to nije bilo moguće. Sretan sam i zadovoljan što se tradicija nastavila i što se Maraton održao, a nadam se da će dogodine doći i svi oni koji nam se danas nisu mogli pridružiti”, rekao je Stjepan Sertić, predsjednik Udruge Vinkovački lađari.

Udruga lađara Stablina, pobjednici 24. Maratona lađa u Metkoviću, odnijela je uvjerljivu pobjedu, pobijedivši domaćine za nekoliko dužina, Vinkovački plivački klub završio je trećeplasirani dok su kadeti HNK Cibalije završili na četvrtom mjestu.

„Nije bitno tko je završio na kojem mjestu, bitno je da smo se okupili i još jednom povezali naš Bosut i Neretvu”, dodao je Sertić koji je nakon finalne utrke svima sudionicima dodijelio pripadajuće medalje i pehare, koji su izrađeni u slavonskom štihu, a natjecatelji su se nakon proglašenja ostali družiti uz jelo, piće i glazbu.

Nastavi čitati

Aktualno

HEP čitavu Hrvatsku pokrio mrežom punionica za električna vozila

Objavljeno

-

Napisao/la

    111 pregleda

Elektromobilnost je važan dio energetske tranzicije Europske unije u sektoru prometa, ali i dio HEP-ove strategije razvoja do 2030. godine. HEP-ova mreža punionica, postavljena pod brendom ELEN, u ovom trenutku obuhvaća 245 javnih punionica te više od 40 internih punionica za potrebe vlastitog voznog parka, te se prostire na području Grada Zagreba, kao i svih 20 županija te pokriva autoceste i druge važne cestovne pravce u Hrvatskoj, gradska središta i turistička odredišta, uključujući i nekoliko otoka. Na hrvatskim autocestama HEP je u rad pustio prve brze punionice, snage 50 kW, kao i prve ultrabrze punionice na hrvatskim prometnicama, snage do čak 350 kW.
U ovom je trenutku infrastruktura potrebna za punjenje električnih vozila, prema broju punionica i njihovom teritorijalnom rasporedu, dovoljna da ju koriste sva električna vozila registrirana u Republici Hrvatskoj. Samo na HEP-ovim punionicama nesmetano se istovremeno može puniti čak 455 električnih vozila. Kao vodeći pružatelj usluge punjenja električnih vozila na hrvatskom tržištu, HEP nastavlja analizirati stanje tržišta i regionalne potrebe te sukladno tome povećavati broj punionica, priključaka na određenim frekventnim lokacijama, ali i povećavati snagu na postojećoj infrastrukturi kako bi se podigla razina kvalitete usluge.
Brzina punjenja na pojedinoj lokaciji ovisi o vrsti punionice, vrsti priključka, vrsti vozila, kapacitetu i stanju baterije, kao i o pretvaračima u samim vozilima koji diktiraju brzinu punjenja izmjeničnom strujom, neovisno o instaliranoj snazi same AC punionice. Korištenje ELEN punionica se još uvijek ne naplaćuje, a HEP u ovom trenutku provodi testiranja svih mogućnosti usluge krajnjem korisniku, pa tako i samih modela naplate, s ciljem komercijalizacije usluge punjenja.
Za korisnike ELEN punionica HEP je kreirao mobilnu aplikaciju koja je dostupna na servisima Google Play i iStore, i na kojoj se mogu vidjeti lokacije punjenja, dostupni priključci te započeti punjenje. Na adresi elen.hep.hr korisnicima je na raspolaganju i nova interaktivna ELEN web stranica, koja pruža sve potrebne informacije vezane uz HEP-ovu e-mobilnost.

Nastavi čitati

Aktualno

Kruna uspješne dugogodišnje sportske i trenerske karijere

Objavljeno

-

Napisao/la

    734 pregleda

U Vinkovcima je oduvijek bilo puno poklonika i zaljubljenika u sport, a izuzetan sportaš tijekom mladenačkih dana bio je i Stjepan Sertić koji se aktivno i profesionalno bavio ni manje ni više doli boksom. Pisalo se 70-ih godina o majstoru među konopcima i talentiranom mladiću koji je nizao pobjedu za pobjedom i postao ljubimac naroda. U kasnijim godinama okrenuo se odgoju i obrazovanju mnogih generacija pa je radio u osnovnim i srednjim školama u Vinkovcima, Borovu, Vukovaru i Pazinu. U gradu na Bosutu s proslavljenim olimpijcem Matijom Ljubekom osnovao je 1988. godine Kajak klub Vibrobeton i od tada do današnjih dana naučio plivati i veslati stotine i tisuće mladih iz grada i Vukovarsko-srijemske županije.

Profesor Stjepan Sertić ostavio je velikog traga na sportskoj sceni (boks, plivanje, skijanje, kajak, veslanje) kako naše županije tako i na državnoj razini. Svojim kompetencijama, vještinama u organizaciji sportskih manifestacija i treniranju i odgoju mladih djeluje već više od trideset godina te svojim bezrezervnim angažmanom promovira naš grad i našu Slavoniju gdjegod se nađe.

Kao trener kajaka i kanua omogućio je mladim sugrađanima da treniraju, aktivno i rekreativno, a s natjecateljskim ekipama svakodnevno je vodio trenažne procese te organizirao odlaske na sportska natjecanja diljem Lijepe naše s kojih su se vinkovački kajakaši vraćali s desecima medalja. Premda je dobio Nagradu za životno djelo, koje mu je dodijelila Vukovarsko-srijemska županija, najveće postignuće i priznanje u njegovo ruke došlo je ove godine u obliku Zlatne plakete „Grb Grada Vinkovaca”. „Ne da volim, nego obožavam Vinkovce. Drago mi je da za grad mogu nešto učiniti jer je grad puno napravio za mene. Dao mi je osnovnu i srednju školu, omogućio mi je da radim u sportu i osjećam kao ljudsku obavezu da svojim radom ponosno predstavljam naš grad i vratim mu ono što je on meni dao”, istaknuo je Stjepan Sertić koji je Udrugu Vinkovački lađari osnovao 2012. godine i u kontinuitetu, do ove godine, vodio lađare u Metković na Maraton lađa. Od 2015. godine Vinkovački lađari u Vinkovcima za Dan Grada i u programu Vinkovačkih jeseni organiziraju maraton lađa, maraton lađa osoba s invaliditetom i poteškoćama u razvoju za što je najzaslužniji ovaj čovjek koji je i glavni animator te organizator tih masovnih sportsko-kulturnih događanja.

„Bude mi drago kad prođem gradom i ljudi prepoznaju moj trud, znoj i rad od samih sportskih početaka. Posebno sam ponosan na svoje članove i članice klubova budući da su većina njih postala akademsko obrazovani građani, što je znak da smo im usadili sportski i borbeni duh te navike za disciplinu i upornost koja je u životu najvažnija”, izdvojio je dobitnik priznanja grada Vinkovaca.

U subotu nas na Bosutu očekuje, ako vrijeme to dopusti, tri maratona lađa (lađarskih ekipa, osoba s invaliditetom i utrka mladih od 10 do 16 godina), a program počinje u 17 sati.

Nastavi čitati

Zadnje objave

Aktualnoprije 1 sat

Pobjednici 24. Maratona lađa na Neretvi odnijeli pobjedu i na Bosutu

Udruga Vinkovački lađari održali su već tradicionalni Maraton lađa na Bosutu povodom 56. Vinkovačkih jeseni. Sudjelovalo je šest ekipa, među...

Aktualnoprije 3 sata

HEP čitavu Hrvatsku pokrio mrežom punionica za električna vozila

Elektromobilnost je važan dio energetske tranzicije Europske unije u sektoru prometa, ali i dio HEP-ove strategije razvoja do 2030. godine....

Aktualnoprije 10 sati

Kruna uspješne dugogodišnje sportske i trenerske karijere

U Vinkovcima je oduvijek bilo puno poklonika i zaljubljenika u sport, a izuzetan sportaš tijekom mladenačkih dana bio je i...

Aktualnoprije 11 sati

Vukovarsko-srijemska županija bilježi 30 novooboljelih, na razini Hrvatske 1.455 novih slučajeva zaraze

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do jutros u 8 sati, u posljednja 24 sata je 30 novih pozitivnih osoba...

Aktualnoprije 11 sati

U raznolikoj ponudi na 56. Jesenima i atraktivni suveniri Gradskog muzeja Vinkovci

U suvenirnici Gradskog muzeja Vinkovci danas se mogu pronaći suveniri, koji su uvijek odličan izbor želite li nekome nešto pokloniti...

Aktualnoprije 12 sati

Od utorka tečaj poslušnosti za pse

Aktualnoprije 12 sati

Predstavljena nova knjiga Stipe Pilića i Blanke Matković o Jasenovcu i poslijeratnim jasenovačkim logorima

U organizaciji nakladnika Hrvatske družbe povjesničara „Dr. Rudolf Horvat” i domaćina Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima 15. rujna u dvorani...

Aktualnoprije 14 sati

Najbolje od hrvatskog folklora na Državnoj smotri

Druga subota na Vinkovačkim jesenima već tradicionalno donosi bogat središnji, ali i popratni program. Još dva dana posjetitelji mogu posjetiti...

Najčitanije