Među božićnim običajima hrvatskog katoličkog naroda nalaze se mnoga jela spremana uoči Božića, na dan Badnjaka. Diljem svijet hrana ima važnu ulogu toga dana. Može se tada na stolovima pronaći razna uobičajena jela. Kroz povijest na Badnjak su se jele savijače, orašasti plodovi poput oraha i lješnjaka, bademi, jabuke, smokve, rogač te drugo suho i svježe voće, med, grah, češnjak, ribe, kupus i sir, a najčešće su se pili vino i rakija. No, jelo na taj dan je najvažnije samo zbog jednog – obiteljskog okupljanja. Jedan je to od rijetkih dana kada se osjeća povezanost i zajedništvo u čaroliji i toplini doma. Ostaje kao najljepša dječja uspomena za ostatak života. Na stolu će se tako najčešće pronaći možda juha od rajčice te tradicionalna pečena riba uz krumpir salatu. Obožavatelji slavonskog fiša doći će na svoje na Badnjak. U Podravini će se jesti kašnjak, savijača s heljdinom kašom. U zagorskim domovima naći će se mjesta za repni kolač, savijaču s repom i sirom. Ponegdje u Slavoniji jest će se fiš, papula, zgnječeni začinjeni grah, a na Jadranu ne odustaju od brudeta, bakalara, soparnika i svojih fritula. Izbor hrane u današnje vrijeme diktiraju ukućani i gosti, preferencije okusa, način pripreme.
Što zapravo jesti na Badnjak i što nam sve dopušta post dan uoči Božića? Najprije trebamo razjasniti razliku između posta i nemrsa. Dakle, post je objedovanje jednog punog obroka u danu kada se treba najesti do sita dok nemrs označava objedovanje više obroka, ali nijedno od njih ne čini meso. Prema novijim crkvenim zakonima vjernicima je obvezan post i nemrs na Čistu srijedu i Veliki petak što bi značilo kako te dane jedemo jedan nemesni obrok. Prema božanskim zakonima, svaki vjernik dužan je činiti pokoru u smislu molitve, djela pobožnosti i dobrotvornosti, odricanja poroka, vjernijeg izvršavanja obveza te posta i nemrsa i to sve od četrnaeste do šezdesete godine. Mlađe je potrebno poučiti o pravom smislu pokore, unutarnjem miru koji smo dobili preko zornica, molitve i posta. Post na Badnjak je tako više svojevrsna tradicija koju kao narod njegujemo. Što god učinili, ostaje ona stara izreka: grijeh ne ulazi na usta nego iz usta. Prošle godine Badnjak je padao na četvrtu nedjelju došašća, a nedjelja kao dan Gospodnji ne trpi post.
U Vinkovcima tradicionalni posni obrok bit će podijeljen na sam Badnjak u 10 sati u pješačkoj zoni. Priprema se preko tisuću porcija, a i proteklih godina kuhari su bili učenici Srednje strukovne škole. Dosad su pripremali svakojaka jela, a izdvajamo girice i krumpir. Izvrsna je to prilika podružiti se sa sugrađanima u zajedništvu i s pokojom čašom vina ili bezalkoholnog pića.
Badnji post, dakle, jeste nešto što hrvatski narod i hrvatske obitelji čuvaju kao običaj. Mnogi ljudi ga njeguju i tim danom poste nemrsnom hranom.
