Plivanje možemo izdvojiti kao jedan od najuspješnijih sportova u prošloj godini, a svoj veliki obol dao je i Plivački klub Orion koji je imao izvanredne rezultate.

„Ne uzevši uopće u obzir da je Orion mlad klub, da je u ludo vrijeme pandemije otežano funkcioniranje na svim područjima življenja, rezultati su zbilja odlični. Svi pogoni kluba su funkcionirali, održali su svoj ritam rada, i zadovoljni smo napretkom sukladno planiranome”, rekla je trenerica Maša Pešec.

Osim plivačkih natjecanja, svakako trebamo istaknuti kako je klub organizirao i razne programe za neplivače, školicu i školu plivanja te rekreativno plivanje. U suradnji s udrugom Sport Gymnasion proveli su i projekt Aquafitness koji je jedan od najmasovnijih oblika fizikalne terapije. I ove godine pred plivačkim klubom Orion su brojna natjecanja, kako na razini Hrvatske, tako i inozemna, a prvo na redu je krajem siječnja.

„Planovi su sukladni kalendaru natjecanja Hrvatskog plivačkog saveza, plus što se namjeravamo vratiti odlascima na međunarodna natjecanja, prvenstveno u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sve sukladno, naravno, pandemijskoj situaciji. Zadnji vikend u siječnju imamo regionalno prvenstvo Hrvatske za kadete, vikend iza Ligu Regije za sve kategorije, potom međunarodno natjecanje Lambaša u Beogradu, HEP miting u Zagrebu i tako dalje. Nadamo se kako ćemo ove godine ići na barem dvadeset pet natjecanja, od kojih su nam uvijek primarna prvenstva Hrvatske, bilo ekipna bilo individualna, na kojima plivački klub Orion svake godine dokazuje da je najbolji plivački klub u Vinkovcima”, prokomentirala je Pešec.

Treba pohvaliti hvalevrijedan projekt „Plivajmo za zdrave Vinkovce” u čijoj je organizaciji sudjelovao i Orion zajedno s Osnovnom Školom Ivan Goran Kovačić te Povjerenstvom za suzbijanje opojnih droga i drugih ovisnosti. Projekt je okupio 130 djece iz sedam gradskih škola  s ciljem razvijanja samopouzdanja odnosno pozitivne slike o sebi.

Upisi u školu plivanja i obuku neplivača su u tijeku, a oni koji bi htjeli trenirati mogu se javiti trenerici Maši Pešec na broj 0989696951 te trenerici Karli Ačkar na broj 098550222. Treninzi su raspoređeni po grupama ovisno o razinama plivača i skupinama.

Iz klubu poručuju kako otvorenog srca pozivaju sve zainteresirane te kako su svima vrata otvorena.

Podaci novog popisa stanovništva i smanjenje broja hrvatskih građana za gotovo 400 tisuća podiglo je veliku prašinu u javnosti, a većina negativnih komentara vezana je uz radna mjesta i veliku stopu nezaposlenosti što za sobom posljedično otvara problem odlaska mladih ljudi u inozemstvo.

Iako stanje u Vinkovcima nije bajno, ipak se vide pozitivni pomaci. Na kraju prošle godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Vinkovci bilo je ukupno 4.760 nezaposlenih osoba što znači da se broj onih bez posla smanjio za 543 u odnosu na isto vrijeme godinu prije kada ih je bilo 5.303.

Dobre vijesti donijela je, popularno rečeno, sezona. Tijekom prošle godine na sezonskim se poslovima zaposlila 631 osoba, a bilježi se povećanje od 25,9% u odnosu na 2020. „Stanje ide na bolje, ali i dalje to nisu brojke kao prije. U 2016. je na sezonskim poslovima bilo zaposleno gotovo dvije tisuće radnika”, rekao je predstojnik HZZ-a PU Vinkovci Dražen Jerković dodavši kako su najzastupljeniji poslovi iz skupine uslužnih i trgovačkih zanimanja.

Mjere za zadržavanje radnih mjesta trenutno se provode za prosinac 2021. i poslodavce iz raznih djelatnosti, a predstavljen je i novi paket mjera pod nazivom „Mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje”.

Sastoji se od niza potpora, od kojih se samo neke odnose na (samo)zapošljavanje, pripravništvo, usavršavanje, proširenje poslovanja, mobilnost radne snage, obrazovanje u svim svojim oblicima i tzv. stalne sezonce.

Ovaj paket nije specifičan samo po opsežnosti, naglasak je stavljen i na financiranje zelenih te digitalnih radnih mjesta. Prvoj skupini pripadaju gospodarski subjekti koji se bave okolišno održivom djelatnošću, osiguravaju obrazovanje i obuku vezano uz zelene tehnologije i prakse te povećavaju opću razinu svijesti javnosti o pitanjima okoliša dok se drugi dio odnosi na sve popularnija digitalna radna mjesta i poslove za čije obavljanje osoba mora posjedovati znanja u području programiranja, razvoja aplikacija, digitalnog marketinga, robotike i razvoja algoritama i proizvoda koji koriste umjetnu inteligenciju.

Javni dug EU-a i eurozone iskazan udjelom u BDP-u smanjen je u trećem tromjesečju 2021. godine, odražavajući ubrzani oporavak gospodarstva od koronakrize, a Hrvatska je među zemljama s najvećim padom, pokazuje izvješće Eurostata, izvjestila je Hina.

Gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji i eurozoni snažno su porasle prošloga ljeta zahvaljujući intenzivnim programima cijepljenja protiv covida i paralelnom ublažavanju epidemioloških mjera. Vlade su se i u ljetnom tromjesečju pojačano zaduživale kako bi financirale mjere potpore kompanijama i građanima, ali ubrzani gospodarski rast rezultirao je nižom razinom duga iskazanog udjelom u BDP-u.

Tako se na razini EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u u razdoblju od srpnja do rujna smanjio na 90,1 posto, s 90,9 posto u prethodna tri mjeseca, izračunao je europski statistički ured. U eurozoni kliznuo je s 98,3 na 97,7 posto. U odnosu na treće tromjesečje 2020. godine javni dug iskazan udjelom u BDP-u uvećan je u EU uvećan za 0,9 postotnih bodova, te za 1,1 postotni bod u eurozoni. Najvišu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna bilježila Grčka, gdje je bio dvostruko veći od BDP-a. U Italiji bio je otprilike upola veći od BDP-a, u Portugalu za 30 posto veći, a u Španjolskoj i Francuskoj premašio je BDP za 22 odnosno za 16 posto.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju rujna 2021. iznosio 344,7 milijardi kuna, što je odgovaralo 82,4 posto BDP-a. Na kraju lipnja iznosio je 340,8 milijardi kuna, što je odgovaralo 86,1 posto BDP-a. Prva je procjena pokazivala da je iznosio 87,5 posto BDP-a. Na kraju rujna 2020. godine iznosio je 326 milijardi kuna, što je odgovaralo 84,7 posto BDP-a. Najbliže su Hrvatskoj po javnom dugu iskazanom udjelom u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna Mađarska i Austrija gdje je iznosio 80,3 odnosno 84,1 posto.

Najnižu razinu javnog duga bilježila je na kraju prošlogodišnjeg trećeg tromjesečja Estonija, od 19,6 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. Gospodarska aktivnost ubrzala je prošlog ljeta u većini zemalja, što se očitovalo u padu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u odnosu na prethodna tri mjeseca. Najviše je smanjen u Grčkoj, za 6,6 postotnih bodova. Slijede Portugal i Hrvatska gdje je javni dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju rujna bio manji za 4,9 odnosno za 3,7 postotnih bodova nego na kraju lipnja. Najviše je pak porastao u Mađarskoj, za 2,9 postotnih bodova, te u Francuskoj i Rumunjskoj, za 1,5 odnosno 1,1 postotni bod.

Hrvatska je i među zemljama EU-a koje su najviše smanjile javni dug iskazan udjelom u BDP-u u odnosu na kraj rujna 2020. godine, za 2,3 postotna boda. Daleko je najviše smanjen na Cipru, za 6,4 postotna boda. Slijede Irska sa smanjenjem javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u za 3,6 postotnih bodova, te Nizozemska i Danska gdje je na kraju prošlogodišnjeg rujna bio manji za 2,5 odnosno za 2,4 postotna boda nego na kraju rujna 2020., pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najviše je pak porastao u Španjolskoj, za 7,8 postotnih bodova, te u Mađarskoj, za 6,5 postotnih bodova u odnosu na kraj rujna 2020.