Sve više ljudi širom svijeta odlučuje se na vegetarijanstvo, prehranu koja se temelji na namirnicama biljnog porijekla. Vegetarijanstvo više nije alternativa s obzirom na to da za sve veći broj ljudi ono predstavlja stil života. Postoji nekoliko različitih oblika vegetarijanske prehrane: Vegani, ili potpuni vegetarijanci jedu isključivo biljnu hranu, a ne unose meso, mlijeko, jaja niti bilo kakvu hranu životinjskog porijekla, laktovegetarijanci konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode, poput sira i jogurta, lakto-ovo vegetarijanci uz mlijeko i mliječne proizvode konzumiraju i jaja, i semi-vegetarijanci ponekad uključuju ribu i/ili piletinu u svoju prehranu, ali ne jedu crveno meso.
Svjetski dan vegetarijanstva počeo se obilježavati 1. listopada 1977. godine kako bi se promicala radost, suosjećanje i brojne prednosti vegetarijanstva te potaknula svjesnost o etičkim, ekološkim i zdravstvenim prednostima vegetarijanskog načina života. Vegetarijanci i vegani odlučili su se za način života u kojem je briga o prirodi i životinjama na prvom mjestu. Ta odluka sa sobom nosi i mnoga odricanja kao što su promjena prehrane, korištenje raznih kozmetičkih proizvoda i odjeće povezane sa životinjskim porijeklom. Ovakva prehrana je zdravstveno prihvatljiva i može osigurati sve potrebne nutrijente, ali samo ako je pravilno planirana. Kada se vegetarijance gleda kao skupinu može se zaključiti da rjeđe obolijevaju od koronarne bolesti arterija, hipertenzije, karcinoma, pretilosti i dijabetesa tip II.
“Od malih nogu sam se pitao zašto je normalno jesti životinje, a u isto vrijeme pričati da ih volimo. Kako sam više odrastao i informirao se o toj temi shvatio sam da mi zapravo životinje dijelimo na kućne ljubimce koje mazimo, pazimo, vodimo kod veterinara, kazneno odgovaramo ako im naudimo i na onu drugu vrstu pod koje spadaju sve ostale, a prema kojima se možemo ponašati kako god želimo što vidimo iz primjera da ih nosimo na obući, gledamo u cirkusima i jedemo s tanjura. Na bezmesnoj prehrani sam već šest godina”, rekao nam je Zvonimir Šarić iz Vinkovaca.
Zbog smanjenog udjela namirnica životinjskog porijekla, vegetarijanska prehrana je siromašnija zasićenim masnoćama, kolesterolom i animalnim proteinima. Povišen unos žitarica, mahunarki, povrća, voća znači i povišen unos prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i fitokemikalija. Nije poznato da li smanjenu učestalost kroničnih bolesti uzrokuje količina i vrsta masti u prehrani, izvor proteina, ili povišena razina vlakana, mikronutrijenata i fitokemikalija. Osobe koje su iz prehrane izbacile sve životinjske proizvode mogu pak imati poteškoća kod zadovoljavanja svojih dnevnih potreba za proteinima, cinkom i željezom. Meso i mesni proizvodi “praktičan” su izvor ovih nutrijenata, a prehrana koja isključuje ove namirnice zahtijeva malo više planiranja.
“Potaknuo bi sve da barem jednom tjedno pokušaju imati jedan obrok bez mesa i otkrivaju nove načine prehrane jer to je dobro za njihovo zdravlje, okoliš i životinje. Posebice što je danas u svakoj većoj trgovini ponuda veganske hrane naglo porasla pa je izbor namirnica zaista velik. Jedan dan u tjednu je ništa, a neka jela brzo će vam postati omiljena. Također poručio bi svima da pogledaju dokumentarac “Zemljani” i malo se više informiraju o etičkoj strani mesne industrije i njezinom utjecaju na okoliš”, istaknuo je Zvonimir.
Prvo vegetarijansko društvo osnovano je 1844. godine u Londonu. Vegetarijansku prehranu ljudi prakticiraju od davnina. U Europi, grčki filozof Pitagora i njegovi sljedbenici hranili su se vegetarijanski zbog etičkih i zdravstvenih razloga. Pitagora je smatrao: “Sve dok ljudi budu ubijali životinje, ubijat će i jedni druge.” Na pitanja o svojoj prehrani, odgovarao je: „Zar da čovjek mojega uma jede leševe?”
Općenito, što je prehrana restriktivnija, vjerojatnost deficita nekih nutrijenata je veća. Stoga je pravilno planiranje ovdje od izuzetne važnosti, pogotovo kod veganske prehrane. Ipak ako je pravilno izbalansirana, veganska prehrana može osigurati sve potrebne nutrijente.Vegetarijanci su potpuno isključili meso iz svoje prehrane te koriste nove namirnice koje zamjenjuju meso. Izbacivanje mesa iz prehrane bi moglo šokirati vaš organizam, zato se preporučuje krenuti postepeno ili odmah zamijeniti meso drugim nutrijentima. Za koji god se način prehrane i promjene odlučite, bit će vam potrebna velika količina proteina, željeza, kalcija, cinka i vitamina B12. Najlakši način je meso zamijeniti drugim proteinima i zamijeniti ga sa sojom ili seitanom.
“Veganstvo je napravilo veliki korak za mene. Na veganstvo sam se odlučila nakon prvog semestra škole yoge. To je zapravo bila prava transformacija. Razvijajući empatiju i razumijevanje, odlučila sam da tim putem želim ići. Mogu reći da je sigurno utjecalo na moje fizičko i mentalno tijelo. Mijenjajući moje cjelokupno stanje organizma na bolje. Muž jede sve, djetetu dajem izbor iako je njena prehrana vegetarijanska, osim ako joj tata ne uvali ćevap. Ne pravimo odvojene ručkove, jedemo svi vegansko, jer sam donijela odluku da ne pripremam meso. Najviše volim jesti sirove veganske kolače i torte. Ljubitelj sam sirove hrane koju jedem često. Rekla bih im da je to sigurno dobra odluka. Jer ono smo sto jedemo”, komentirala je Anja Drašković iz Vinkovaca.
Vegani ne jedu ribu, morske plodove, med, jaja, mlijeko i mliječne proizvode. Veganski jelovnik se temelji na žitaricama, tjestenini bez jaja i voću i povrću. Vegani također ne nose, niti koriste, išta vezano uz životinje, pa tako izbjegavaju i proizvode koji su testirani na životinjama. U veganskoj prehrani najviše nedostaje vitamina B12. Taj vitamin pronalaze u gljivama, algama, košticama i kiselom kupusu. Prednosti veganske prehrane su velike: umanjuje rizike od srčanih bolesti, moždanog udara, nekih karcinoma, reumatskog artritisa, visokog krvnog tlaka, astme, alergija i bubrežnih kamenaca. Prehranom bez životinjskog mesa i proizvoda smanjuju se i šanse za trovanje hranom. Sve više proizvoda u našim trgovinama ima oznaku da su veganski. Mnoge su trgovine u svoju stalnu ponudu uvele biljna mlijeka. Nude se veganski sladoledi, pizza, hamburgeri. Veganska zajednica postaje sve glasnija: kod nas, i u svijetu.
Svjetski dan vegetarijanstva odlična je prilika za prelazak na prehranu namirnicama biljnog podrijetla. Od toga će profitirati svi – životinje, okoliš i ljudi. Prijatelji životinja su na svojoj stranici objavili popis “95 razloga za vegetarijanstvo”. Svakako zanimljivo za pročitati, i nešto novo naučiti. “Veganstvo je zapravo jako lagan način prehrane, ali potrebna su dva do tri mjeseca za uhodavanje i stvaranje navike kao i kod svih stvari u životu. Ničeg se ne odričem jer za sva jela i namirnice postoje veganske zamjene i uz malo volje i dalje uživam u hrani i otkrivam nova jela, a da pri tom ne treba patiti niti jedna životinja te usput čuvam i okoliš” dodao je Zvonimir.
Neki su se za vegetarijanstvo odlučili pod utjecajem medija, koji, na primjer, obznanjuju da brokula sprječava rak debelog crijeva, a drugi su ga pak prihvatili iz filozofskih i religijskih percepcija. Već sama riječ “vegetarijanstvo” doslovno znači zdrav, svjež i pun života. Naziv vegetarijanac potječe od latinske riječi vegetus, što znači živ, krepak i čio.
E sad, jesu li vegetarijanci doista tako krcati zdravljem, a oni koji uživaju u čarima mesa ne? Razmatrajući činjenicu da je vegetarijanstvo doista zahvatilo veliki dio populacije možemo se zapitati je li ono samo običan hir u prolazu ili ipak nešto mnogo više. Jedna od nužnosti mogla bi biti borba za, po mnogima, kvalitetniji život. Dok ne možemo sa sigurnošću reći da biti vegetarijanac znači duži život, znamo da je dobro isplanirana, uravnotežena prehrana s dovoljno voća i povrća svakako dobra za vas. Također znamo da su dovoljna fizička aktivnost, umjerena konzumacija alkohola i izbjegavanje pušenja ključni faktori za duži život. Uz to, rastući dokazi pokazuju da vegetarijanci češće imaju ove zdrave navike.
