Na 90. sjednici Vlade Republike Hrvatske donesena je odluka o upućivanju novog Zakona o bankarskim uslugama u saborsku proceduru kojim se predviđa značajno smanjenje troškova osnovnih financijskih usluga za građane. Prema prijedlogu zakona, banke više neće smjeti naplaćivati naknade za niz osnovnih usluga, uključujući podizanje gotovine na bilo kojem bankomatu u zemlji.
Premijer Andrej Plenković naglasio je da je cilj ove reforme smanjiti financijski pritisak na građane, osobito one ranjivije. „Zakonom olakšavamo pristup bankarskim uslugama, bez dodatnih troškova. Građani koji u određenoj banci primaju plaću, mirovinu, honorar ili novčanu pomoć imat će pravo na besplatne osnovne usluge“, poručio je Plenković.
Besplatne usluge uključuju otvaranje i vođenje tekućeg računa, korištenje internetskog i mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima i bankomatima, izdavanje i korištenje debitne kartice te artična plaćanja u trgovinama
Posebno se ističe mjera koja omogućava besplatno podizanje gotovine na svim bankomatima, uključujući one drugih banaka, što je važno za umirovljenike i socijalno ranjive skupine. Time se, prema ocjeni Vlade, značajno pridonosi financijskoj uključivosti i dostupnosti usluga u svim dijelovima zemlje.
Ministarstvo financija najavilo je dodatne korake. U planu je uspostava nacionalne mreže bankomata, kako bi i građani u slabije naseljenim i prometno izoliranim područjima imali jednak pristup gotovini bez naknada. Svi bankomati u toj mreži, neovisno o banci kojoj pripadaju, tretirat će korisnika kao da koristi usluge vlastite banke.
Ako zakon dobije podršku u Hrvatskom saboru, očekuje se da bi se građani u skoroj budućnosti mogli osloboditi jednog dijela bankarskih troškova koji su do sada opterećivali osobne financije.
Podijelite s nama svoje mišljenje u anketi!
Također, uz ove odluke, Vlada daje prijdlog o upućivanju novog Zakona o mirovinskom osiguranju u saborsku proceduru. Riječ je o opsežnoj reformi kojom se planira unaprijediti položaj umirovljenika i osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a ključne novosti uključuju uvođenje godišnjeg dodatka, povoljnije usklađivanje mirovina te veću fleksibilnost za rad u mirovini.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je da se radi o iskoraku prema većoj pravednosti i sigurnijoj budućnosti za sve umirovljenike. „Ovim zakonom jačamo održivost sustava i poboljšavamo prava starijih sugrađana. Godišnji dodatak, tzv. 13. mirovina, bit će isplaćen već u prosincu ove godine“, izjavio je premijer. Također je najavio da bi prosječna mirovina do kraja mandata mogla dosegnuti 800 eura.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić pojasnio je da se izmjene ne odnose samo na 1,23 milijuna umirovljenika, već i na više od 1,75 milijuna osiguranika u sustavu.
Među najvažnijim mjerama su uvođenje godišnjeg dodatka za umirovljenike već od prosinca ove godine, promjena formule usklađivanja mirovina u korist povoljnijeg omjera rasta plaća (s dosadašnjih 70:30 na 85:15 u korist rasta plaća).
Svakako valja napomenuti kako se na glasanje daje i prijedlog o povećanju staža za majke. To bi značilo kako se za svako dijete priznaje 12 mjeseci mirovinskog staža umjesto dosadašnjih 6 mjeseci. To će, prema procjenama, povećati mirovine korisnicama u prosjeku za 3% po djetetu.
Također, najavljeno je i povećanje najnižih i invalidskih mirovina. Prema tome, najniže mirovine povećavaju se za oko 3%, a invalidske za 10% od prvim danom nove godine. Oni koji se odluče zaposliti nakon 65. godine moći će raditi puno radno vrijeme, ali i uz isplatu 50% mirovine.
I na kraju, daje se i prijedlog za redefiniranje bonifikacije za kasnije umirovljenje. To bi značilo da se ukida se uvjet o 35 godina staža i ograničenje na maksimalno 5 godina odgode, a ukida se i penalizacija za prijevremeno umirovljenje nakon navršenih 70 godina.
