Prema istraživanju hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan, 94,5 posto hrvatskih građana je primijetilo kako se proizvodi smanjuju dok cijena ostaje ista, a 66 posto kako je i kvaliteta usluga za istu cijenu značajno pala.
„U vrijeme visoke inflacije, multinacionalke pokušavaju račun ispostaviti građanima i to na vrlo podmukao način smanjujući ambalažu ili kvalitetu proizvoda. Prema mom istraživanju čak 94,5 posto građana je primijetilo smanjenje gramaže pojedinih prehrambenih ili higijenskih proizvoda dok su cijene ostale iste. Neke države poput Francuske, Belgije ili Mađarske se pokušavaju boriti kroz nacionalne zakone jasnije ukazujući potrošačima na promjene“, kaže Biljana Borzan.
Potrošačke udruge kao primjere ističu Lipton Ice Tea, koji se smanjio s pakiranja od 1,5l na 1,25l, hranu za bebe Nestle Guigoz koja je sa 900g spala na 830g. U Njemačkoj je pak margarin Rama proglašen prevarom godine jer je pakiranje sa 500g spalo na 400g. Tako je zapravo poskupio za 25 posto.
„Uz šrinkflaciju na tržištu se pojavio i potencijalno opasan noviji fenomen- skimpflacija. Riječ je o smanjenju kvalitete proizvoda u cilju zadržavanja iste cijene. Tako je početkom rata u Ukrajini suncokretovo ulje zamijenjeno manje kvalitetnom palminim jer ovo nije bilo dostupno. Međutim, kada se suncokretovo ulje vratilo na tržište, proizvođači su nastavili koristiti jeftiniju varijantu. Jeftiniji sastojci uglavnom znače i manje zdravi sastojci pa samim time takve izmjene dugoročno mogu imati štetne posljedice na zdravlje ljudi“, objašnjava Borzan.
Potrošački centri diljem EU prijavljuju smanjenje kvalitete hrane, ali i odjeće i higijenskih proizvoda.
„Čak 76 posto naših građana je primijetilo pad kvalitete prehrambenih ili kozmetičkih proizvoda kojima su vjerni. Takve promjene u sastavu često se ni ne navode na pakiranju. Uz to, 66 posto građana je primijetilo i pad kvalitete usluga. Tako primjerice za istu cijenu dobijete puno manje opcija i sadržaja kada kupujete hotelski smještaj, ulaznice za događanja ili pak kad sjedite u restoranu ili kod kozmetičara. Riječ je o varanju građana kako bi se teret krize opet prebio preko njihovih leđa. Obje prakse treba staviti na crnu listu nepoštenih poslovnih praksi u EU“, kaže Borzan.
