Dan nakon Božića, 26. prosinca, vjernici diljem svijeta obilježavaju blagdan Svetog Stjepana, prvog kršćanskog mučenika i jednog od sedmorice đakona prve kršćanske zajednice. U Hrvatskoj, ovaj dan ima i poseban značaj kao neradni dan, pružajući priliku za dublje promišljanje o žrtvi, vjeri i oprostu.
Premda povijest ne bilježi mnogo podataka o ranom životu Svetog Stjepana, poznato je da je bio Židov iz Jeruzalema koji je s oduševljenjem prihvatio Kristov nauk. Kao jedan od sedam đakona, bio je zadužen za brigu o siromašnima i nemoćnima, a svojim životom, propovijedima i djelovanjem snažno je utjecao na prvu kršćansku zajednicu. Njegova odlučnost u prenošenju Radosne vijesti, čak i pod prijetnjom smrti, čini ga jednim od najsvjetlijih primjera vjere i hrabrosti.
Svojim propovijedima izravno je prozivao one koji su odgovorni za Kristovu smrt, zbog čega je razbjesnio moćnike. Kada ga nisu uspjeli nadvladati argumentima, pribjegli su spletkama i lažnim optužbama. Optužen za bogohuljenje, Stjepan je 36. godine izveden pred Veliko vijeće, gdje je hrabro govorio o povijesti spasenja i istaknuo krivnju svojih sudaca. To je dodatno razjarilo okupljene, koji su ga izvukli izvan grada i kamenovali.
Čak i u trenutku smrti, Sveti Stjepan slijedio je Kristov primjer. Prema Svetom pismu, dok je umirao, tiho je molio: „Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh.“ Time je postao simbolom oprosta i borbe protiv nepravde, a njegova je smrt označila početak velikih progona kršćana. Ipak, upravo su ti progoni rezultirali širenjem kršćanske vjere i rađanjem novih svetaca.
Njegovo ime, grčkog podrijetla, znači „okrunjen“ ili „ovjenčan“, a simbolika vijenca povezuje se s nadom, vječnim životom i pobjedom vjere nad nepravdom. Svetog Stjepana često se prikazuje u đakonskom ruhu, s palmom u jednoj ruci i kamenom u drugoj – simbolima mučeništva i pobjede.
Blagdan Svetog Stjepana počeo se obilježavati 380. godine, a stoljećima kasnije, prema legendi, svećenik Lucijan otkrio je mjesto njegovih posmrtnih ostataka u Palestini. Ostatci su preneseni u Rim, gdje su položeni uz svetog Lovru, još jednog velikog đakona i mučenika.
Sveti Stjepan danas je zaštitnik đakona, zidara, klesara i izrađivača lijesova, ali i onih koji boluju od glavobolje. Njegov blagdan nosi i radost slavljenja života te nove nade, a uz Stjepana, imendan danas slave i osobe s imenom Stefani, Stipan, Štefan, Krunoslav i izvedenicama tog imena.
Blagdan Svetog Stjepana podsjeća na važnost nesebičnosti, opraštanja i borbe za pravdu. Njegova priča poziva vjernike na dublje promišljanje o vjeri, čistoći duha i snazi oprosta, koji su temeljne kršćanske vrijednosti. Na ovaj dan, sjećajući se njegovog života i mučeničke smrti, slavimo pobjedu ljubavi i nade nad zlom
