Prošli tjedan na hrvatskim cestama dogodile su se četiri prometne nesreće s poginulim osobama u kojima su poginula dva vozača osobnih automobila te dva vozača i jedan putnik na motociklu. Iz tih razloga policija je za vikend provodila pojačani nadzor prometa, usmjeren na sprečavanje i sankcioniranje najtežih prekršaja, posebice tzv. “četiri glavne ubojice u prometu”, alkohola, brzine, sigurnosnog pojasa i mobitela. Tijekom vikenda od 14. do 16. svibnja na našem području dogodilo se 13 prometnih nesreća, policijski službenici zatekli su 12 vozača s prisutnošću alkohola u organizmu, a stacionarne kamere zabilježile su 137 prekršaja nedopuštene brzine kretanja vozila, najviše na državnoj cesti D55 kod Gradišta, čak 60 prekršaja. Posebna pažnja bila je usmjerena i na prekršaje vozača mopeda i motocikala te prema ponavljačima teških prometnih prekršaja recidivistima, a u akciju su bili uključeni svi raspoloživi policijski službenici. Recidivisti su velik problem na svim prometnicama pa tako i na onima u našoj županiji. Ne postoji selo ili gradska četvrt u kojoj mještani ne strepe od nekoliko “budala” kojima nitko ne može stati na kraj. Naši sugovornici, koji su mahom željeli ostati anonimni, roditelji su i strah od vozača koji divljaju sa svojim automobilima ili motociklima već im je postao opsesija.
“Na svako naglo kočenje, žestoko brujanje motora ili škripu guma trčim na prozor i gledam što se događa. Nije normalno da po djecu idemo u školu koja je samo kilometar udaljena od naše kuće, ali strah od divljaka u automobilima je prevelik. Puno puta sam doživjela da vozači ne poštuju pješačke prijelaze, da projure kraj djece koja hodaju uz cestu kao da voze utrke odnosno kao da nema nikoga na stazi i slično. Na žalost, radi se uglavnom o jednim te istim ljudima kojima je takva vožnja očito životni stil”, priča nam jedna Vinkovčanka, majka dvoje osnovnoškolaca.
Boris Klinec, službenik za preventivu cestovnog prometa PU vukovarsko-srijemske ističe pak kako su u prošloj godini imali 770 vozača zatečenih u najtežim prekršajima, za koje se izriče novčana kazna od 10 tisuća do 20 tisuća kuna. I u ovoj godini nastavljen je sličan trend odnosno u policiji bilježe 60 do 70 takvih prekršaja mjesečno.
“Vozači koji rade najteže prekršaje najčešće su oni kojima to nije prvi put, stoga, uz najveće novčane kazne, takve udaljavamo s prometnica kako svojim ponašanjem ne bi ugrozili druge sudionike u prometu. To je način na koji se mi borimo s nesavjesnim vozačima. Naravno da nas građani zovu i upozoravaju na problematične vozače, sugeriraju na koja bi mjesta trebali najviše obratiti pozornost. Pokušavamo reagirati na sve pozive i primjedbe, no, to nekada jednostavno nije moguće izvesti”, objašnjava Klinec.
Druga stvar koja muči građane je brza vožnja i divljanje u malim ulicama, u kojima uglavnom policijske patrole ne zaustavljaju vozače i ne kontroliraju promet, a koje su prilično opasne same po sebi jer su uske i često nemaju ni pješačke staze.
“Komunalna infrastruktura u današnje vrijeme često kasni za samim prometom odnosno količinom vozila na cestama. Građani žele slobodu, žele sigurnost kada puštaju djecu na igru na ulici, činjenica je da ne možemo biti u svim ulicama u isto vrijeme, ali u suradnji s lokalnom samoupravom, recimo Gradom Vinkovcima, nastojimo na najproblematičnijim mjestima pronaći načina kako smanjiti brzinu, bio to ležeći policajac ili neka druga prepreka”, kaže Klinec.
Inače, dominantan razlog smrtnog stradavanja u prometnim nesrećama kod nas je upravljanje vozilom nepropisnom, znatno većom brzinom od dopuštene, kao i kretanje brzinom neprimjerenom uvjetima na kolniku, dok se prema vrstama nesreća uglavnom radi o slijetanju s kolnika i prelasku na suprotnu stranu kolnika te sudarima s vozilima koja su dolazila iz tog smjera. Za istaknuti je i zabrinjavajući podatak o nekorištenju sigurnosnog pojasa kod osoba koje su preminule od posljedica prometne nesreće. Naime, od 126 osoba koje su poginule u osobnim automobilima tijekom 2020. godine, njih 60 ili 47,6%, odnosno skoro polovica nije koristila sigurnosni pojas.
