Osim neugode koju mogu prouzrokovati, poznato ja kako su krpelji i prenositelji nekih vrlo opasnih bolesti. U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća obični, odnosno šumski krpelj koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi, a koja uzrokuje Lajmsku boles, virus krpeljnog meningoencefalitisa i slične bolesti. Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu. No, samo manji broj krpelja inficiran je navedenim uzročnicima, a vjerojatnost nastanka infekcije raste s porastom duljine boravka parazita na tijelu.

Istraživanja pokazuju da zaraženi krpelj kod uboda tijekom prvih deset sati samo u malom postotku slučajeva uspijeva zaraziti ubodenu osobu. Zbog toga ga je potrebno u cijelosti što prije odstraniti s površine kože, i to uz pomoć alkoholom dezinficirane pincete laganim povlačenjem i bez gnječenja.

Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima. Upravo iz razloga što je ova zima bila izrazito blaga, opasnost od krpelja je ovih dana velika. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ističu da u slučaju boravka ili kretanja po mjestima gdje bi se krpelji mogli nalaziti ljudi moraju biti izuzetno oprezni, jer krpelj će se uhvatit na odjeću i tražiti pogodno mjesto na tijelu za ubod oštrim rilcem.

Većinom su to područja s tankom kožom gdje je krv lako dostupna, recimo noge, struk i genitalna regija, a kod djece i vlasište.

Zbog izlučivanja “sline” u kojoj se nalazi tvar s anestetskim djelovanjem, ubod krpelja potpuno je bezbolan. “Prilikom izvlačenja krpelja je potrebno uhvatiti za gornji dio trupa, odnosno što bliže koži, bez njegovog premazivanja i omamljivanja alkoholom, uljem i drugim sredstvima, jer se time povećava vjerojatnost izlučivanja uzročnika u ubodnu ranicu. Nakon uklanjanja krpelja, ubodno mjesto i ruke treba oprati sapunom i vodom, posušiti i dezinficirati sredstvom za dezinfekciju. Ako ovo niste sposobni učiniti, ili se bojite to učiniti sami, javite se što prije svome liječniku”, ističu epidemiolozi Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo.