25 C
Vinkovci
Ponedjeljak, 27. svibnja 2024.

Cvjetnicom ulazimo u Tjedan muke, Sveti tjedan ili Veliki tjedan

Više od autora

- vl promo-
Josipa Haluška
Josipa Haluška
josipa.haluska@novosti.hr

Zadnji tjedan pred Uskrs naziva se Tjedan muke, Sveti tjedan ili Veliki tjedan, a označava spomen na posljednje Kristove dane i liturgijsko uprisutnjenje njegovog vazmenog otajstva. Započinje blagdanom Cvjetnice, a završava Uskrsom.

Blagdan Cvjetnice ove godine slavimo 24. ožujka, a označava spomen na svečani Kristov ulazak u Jeruzalem. Svećenik tada nosi crvenu, a ne ljubičastu boju kao u ostalim korizmenim danima, na svetoj misi blagoslivlja maslinove ili palmine grančice te navijesti evanđelje o ulasku Gospodinovu u Jeruzalem, piše vjeraidjela.com. Čita se ili pjeva Muka (po Mateju, Marku ili Luki). Zatim slijede dani ponedjeljka, utorka i srijede u kojima se vjernik priprema duhom i sabranošću za Sveto trodnevlje – Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu. Čitaju se tekstovi koji navješćuju predstojeća događanja koja će obilježiti Isusove posljednje dane života.

Sveto trodnevlje

Veliki četvrtak označava posljednji dan korizme, a na taj dan navečer započinje vazmeno trodnevlje (Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota). Prije podne se održava jedna misa u cijeloj biskupiji, slavi ju biskup koji tada blagoslovi tri ulja: bolesničko kojim se mažu bolesnici, katekumensko za krštenike te mješavinu maslinova ulja i mirisa koja se upotrebljava kod krštenja, potvrde, svećeničkog i biskupskog ređenja. Navečer se slavi misa Gospodnje večere, zvona zvone posljednji put do Vazmenog bdjenja, a održava se i obred pranja nogu. Posvećene hostije namijenjene za pričest na Veliki petak prenose se na oltar s kojega se miču svi ukrasi.


Veliki petak spomen je na Kristovu smrt, zato se posti. Nema svete mise, samo obredi Velikoga petka, a svećenik nosi crveno, simbol mučeničke smrti. Obredi započinju u šutnji, svećenik tiho moli okrenut licem prema dolje. Na ovaj dan ljubi se križ, tada se pjevaju prijekori, odnosno pjesme koje označavaju tužbe raspetog Krista za nezahvalnost puka. Pričešćuje se hostijama posvećenim na Veliki četvrtak, a iznosi se i Presveto (Kristovo tijelo u pokaznici) iz crkve, kao znak Kristove smrti.

Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu. Nema mise niti pričešćivanja, oltar je i dalje nepokriven. Vrata crkve bi trebala biti cijeli dan otvorena kako bi se vjernici mogli pomoliti na Kristovu grobu. Navečer se slavi Vazmeno bdjenje, spomen na Kristovo osloboditeljsko djelo, Kristovu muku i smrt te uskrsnuće. Sastoji se od službe svjetla, službe riječi, krsne službe i euharistijske službe, a sve počinje paljenjem “ognja bdjenja” i pripravom uskrsne svijeće na kojoj su urezana grčka slova alfa i omega, kao znak da je Krist početak i svršetak svega. Ponovno počinju svirati orgulje, pale se svijeće i zvone zvona. Nastupa radost jer je Krist uskrsnuo, pobijedio je smrt.

Otkupio nas žrtvom na križu

Uskrs se često naziva i Vazam što znači da se nakon dugog posta opet može uzeti meso. Uskrs je dan kada se slavi Kristovo uskrsnuće, a Vazam označava cijelo otajstvo spasenja – Kristovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavu. Mise su kao i običnim nedjeljama, a na uskrsno jutro se blagoslivlja jelo kao zahvala Bogu na darovima, pa tako i što možemo obilnije blagovati nakon četrdesetodnevnoga posta. Veliki tjedan posebno je i povlašteno vrijeme najdubljega i najsnažnijega uranjanja u otajstvenu milost Božjega otkupljenja, koje nas uči kako nema Uskrsa bez Velikoga petka, odnosno da je radost Kristova i našega uskrsnuća neodvojiva od njegove muke i smrti, nego upravo po njima zadobiva svoje neiscrpno značenje.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno