- Tekst se nastavlja ispod oglasa -

Razgovor iz današnjeg broja Vinkovačkog lista prenosimo u cijelosti:

Načelnik ste općine koja je po brojnim pokazateljima prepoznata kao vrlo uspješna i napredna u posljednje vrijeme, upravitelj ste i Uprave šuma Vinkovci. Poslovi su to u kojima ste “na svom”, čemu onda ovakva odluka, mnogi se pitaju što vam to treba u životu?

Ovo je situacija u koju sam ušao svim srcem, bez puno razmišljanja, jer znam da puno toga mogu promijeniti na bolje. Želim dati svoj doprinos zaustavljanju odlaska mladih i stvaranju boljih uvjeta za život u našoj županiji. Činjenica da je moj rad kao načelnika jedne od uspješnijih općina u županiji pa i šire prepoznat, dala mi je dodatni podstrek da te efekte prenesem na cijelu županiju. Iskustvo koje sam stekao radeći kao općinski načelnik, gdje sam sa svojim timom na području Andrijaševaca osigurao investicije od blizu sto milijuna kuna u zadnja dva mandata i iskustvo koje imam u vođenju jedne od najuspješnijih podružnica Hrvatskih šuma u zadnje četiri godine želim staviti na raspolaganje svim stanovnicima naše županije. Važno je i da za to imam potporu Hrvatske vlade i premijera Andreja Plenkovića koji je već nebrojeno puta, kroz brojne projekte i ulaganja, pokazao koliko mu je stalo da Vukovarsko-srijemska županija ide naprijed. Naravno da mi je donoseći takvu odluku bilo jasno kako ću ovim potezom puno toga riskirati, no taj ulog mi se čini zanemariv u odnosu na očekivani rezultat. U pitanju je bolja budućnost naše djece i mladih koji zaslužuju priliku da žive kvalitetnijim i sretnijim životom, da ostanu tu gdje su rođeni i da svoje znanje jednoga dana imaju priliku staviti na raspolaganje kraju u kojem su se rodili. U konačnici i sam sam otac troje djece za koje želim učiniti sve kako bi ih zadržao u Hrvatskoj i u konačnici u našoj županiji.

Priče o kraju bogatom prirodnim resursima, šumama, vodama i njivama slušamo desetljećima, možemo li za vašeg eventualnog mandata očekivati da ta bogatstva krenemo i iskorištavati, da novac ostaje ovdje, odnosno jeste li spremni “zaratiti” sa Zagrebom ako treba?

Ne volim upotrebljavati teške riječi i ne mislim s nikim zaratiti, posebno ne sa Zagrebom, ali ću biti vrlo glasan i rezolutan u zastupanju i obrani interesa naše županije. Činjenica je da smo mi županija sa velikim prirodnim resursima, ali smo do sada nažalost često bili samo sirovinska baza. Moj plan je jednostavan i brzo provediv, a on je te iste sirovine iskoristiti na način na koji to rade sve razvijene zemlje u svijetu – tako da otvorimo prerađivačke kapacitete i time našim prirodnim resursima dodamo novu, višu vrijednost, posebice kroz plasman gotovog proizvoda na globalnom tržištu. Smatram da u takvim rješenjima leži ključ svega onoga što nas godinama muči, a to je otvaranje novih i dobro plaćenih radnih mjesta, prestanak odlaska mladih širom Europe i sigurna skrb o stanovnicima treće dobi. Kao što sam već rekao u svojim planovima imam punu potporu Vlade i premijera Andreja Plenkovića, kao i onu dosadašnjeg župana Bože Galića na čije iskustvo u radu računam i u budućnosti. Vrlo je važno shvatiti da su svi komunikacijski kanali sa Zagrebom širom otvoreni, no i da postoji vertikala-predsjednik Vlade, župan, gradonačelnik, načelnik-to je jedini put po kojem u našu županiju mogu dolaziti sredstva koja su nužna za razvoj ovoga kraja.

Mještani Rokovaca i Andrijaševaca najviše će vaš rad, uz zadovoljstvo s odrađenim poslovima i provedenim projektima, ipak najviše hvaliti zbog zajedništva i entuzijazma među ljudima koje ste uspjeli ostvariti već u prvom mandatu. Kažu, “Dex je čovjek iz naroda”. Možete li tu energiju i svojevrstan zanos prenijeti i na puno veću “scenu”, pomiriti puno više suprotstavljenih strana i ima li smisla to uopće i pokušavati?

Ja sigurno jesam čovjek iz naroda, među ljudima se osjećam najbolje, volim život i imam veliki krug prijatelja. U poslu i u životu za ciljeve i za ljude u koje vjerujem dajem se maksimalno i bez ikakve računice, tako živim i ne planiram se mijenjati. Dat ću sve od sebe da taj entuzijazam i pošten pristup prema ljudima prenesem i na kako ste rekli veću scenu. Siguran sam da neće biti lako, ali sam siguran i da ću uz maksimalan angažman uspjeti.

U nekoliko ste navrata, u našim razgovorima vezanim uz funkcioniranje vaše općine, naglašavali da novca ima, kako europskog tako i onog domaćeg, samo ga treba znati uzeti. Što ste pod tim mislili?

Često se priča kako novca nema i to se koristi kao alibi za neispunjena obećanja. Ja tvrdim suprotno. Novca ima, a to sam već pokazao kroz rad u svojoj općini. Novca ima u EU fondovima i ministarstvima. Ima ga i u privatnoj inicijativi ali izvore novca treba znati prepoznati i iskoristiti. Vrlo je važno detektirati i gdje su nam najveći izgledi za dobivanje potpora, kao i izraditi kvalitetne projekte. Ključno je odrediti pravac djelovanja, postaviti prioritete i dobro educirati sve uključene. Naime, s velikim brojem projekata u realizaciji dolazi i sve veća, kvalitetnija i bolje plaćena operativa, te razvoj različitih grana poduzetništva. To je dokazao i projekt Slavonija na čijem ću provođenju inzistirati do kraja. Ne želim propusti ni jednu priliku, kroz taj ili neki drugi projekt, koji stanovnicima ovog kraja pruža priliku za život kakav priželjkuju i zaslužuju.

Gospodarstvo, otvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje, izrazi su koje često čujemo od oporbenih kandidata i od samih građana. Preduvjeti su to, mišljenja su mnogi, za ostanak mladih na našem području, možda i povratak onih koji su otišli. Što županija i župan mogu poduzeti po tom pitanju i mogu li uopće išta?

Župan treba biti pokretač svih razvojnih strategija, njegova je uloga kroz projekte povući sredstva i ravnomjerno ih rasporediti u svaki, pa i najmanji kutak naše županije. Već sam rekao-ključ je stvaranje dodane vrijednosti, a to znači otvaranje prerađivačkih kapaciteta kako u prehrambenoj industriji tako i u drvoprerađivačkoj industriji u kojoj imamo golem potencijal. Po tom pitanju već sam obavio inicijalne razgovore u Ministarstvu. Očekujem značajnu decentralizaciju u poslovanju i upravljanju Hrvatskim šumama, promjenu načina poslovanja i veću dohodovnost naše lokalne drvne industrije, te bolju raspodjelu sirovina. Time u ovom trenutku definitivno nisam zadovoljan. A što se oporbe tiče smatram da se svatko tko misli da može doprinijeti razvoju naše županije ima pravo kandidirati i pokušati osigurati bolji život za sve. Ipak, znam i da je lako reći i obećati, ali ispuniti ono što je obećano-za to je potrebno puno više od želje i mladenačkog ushita. Potrebno je iskustvo, puno utakmica u nogama i predan rad kojeg se kako sam već i pokazao ne bojim. Nema jednostavne formule za rješenje problema koji nas tište, no ja sam na primjeru Andrijaševaca pokazao da mogu bolje i više.

Svjesni ste, vjerujem, problema rubnih dijelova naše županije. Općine koje gravitiraju gradovima još su i dobre, no Cvelferija, tzv. Srijemski trokut i neka mjesta oko Vukovara sve su pustija, mladi odlaze, ne vide budućnost u svojim selima. Imate li viziju kako zaustaviti takve trendove?

Samo je jedan način da se zaustave takvi trendovi, a to je da se kvaliteta života, zaposlenost i prosječna plaća dignu na razinu hrvatskog prosjeka ili iznad njega. Porezna politika je iznad sfere utjecaja županije, ali sam siguran da se stalnim pritiskom može značajno popraviti situacija na način da ljudi koji žive na takvim područjima budu direktno na plaći oslobođeni većine davanja prema državi. Prethodno spomenuta mjera izgradnje preradbenih kapaciteta u poljoprivredi i drvnoj industriji na mjestu gdje se neko prirodno dobro i nalazi otvorit će značajan broj radnih mjesta i uz olakšavanje procedure dobivanja raznih dozvola prilikom izgradnje takvih kapaciteta kao i njihovo sufinanciranje od strane lokalne samouprave rezultati su zajamčeni. Ukoliko se uz takve mjere riješe infrastrukturni problemi, izgrade vrtići, podigne razina društvenih aktivnosti u sportu, kulturi stanovnici, a pogotovo mladi, će puno lakše ostajati u svojim mjestima što u konačnici moguće i pokrene trend povratka.

Nakon onog prvog, Mateja Jankovića i Nikole Šafera ukoliko pobijedite na skorašnjim izborima, bili bi treći župan naše županije koji dolazi iz jedne od općina, a ne iz jednog od pet gradova. Gledate li na taj podatak kao prednost ili kao određen uteg u svojim nastojanjima?

Svakako kao prednost. U manjoj sredini se ljudi međusobno bolje poznaju tako da su upoznati sa svim vašim vrlinama i manama i tu nema iznenađenja. Ako vas tu prihvate kao svoga, sigurno je da zavrjeđujete poštovanje i povjerenje. Iz razloga života u manjoj sredini razumijem sve potrebe i probleme takvih mjesta. S druge strane dio svog života proveo sam i u gradovima Karlovcu, Zagrebu i Vinkovcima za koje sam vezan životno, poslovno i emotivno i poznati su mi svi problemi koji tište urbane sredine. Obzirom da mi je supruga iz Berka, rođena Vukovarka i da dobro poznajem i taj kraj, smatram da mogu uspješno objediniti interese svih stanovnika naše županije i značajno doprinijeti ravnomjernom razvoju svih njenih dijelova.

Moramo se na kraju, na žalost, dotaknuti i one u posljednjih godinu dana nezaobilazne teme odnosno pandemije korona virusa. Ova pošast pokazala je prednosti i nedostatke bolničkog sustava, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. Što poduzeti kako bi možebitne nove probleme dočekali spremniji?

Kada je riječ o zdravstvu nema smisla uljepšavati priču. Naš zdravstveni sustav vrvi brojnim problemima, koji nisu od jučer, a koje je nužno rješavati odmah. Ipak nemam dojam da je sustav kolabirao, kako su mnogi predviđali, u tijeku ove korona krize. Možda je bilo određenih nespretnosti ili nesnalaženja u organizaciji, no svi pacijenti su dobili nužnu skrb. Pri tome ne mislim samo na oboljele od korona virusa. Pružanje zdravstvene skrbi nikada nije stalo, samo je bilo malo usporeno kao u svim državama EU. Vinkovačka bolnica je primjerice pokazala kako se, iako spada u manje hrvatske bolnice, spremna nositi s krizom. To je, smatram, za svaku pohvalu ako se u obzir uzme nedostatak liječnika s kojim se borimo već više godina i manjak financijskih sredstava zbog ograničenog mjesečnog limita bolnice. U protekle četiri godine ta je ustanova povukla 16,7 mil. kuna iz EU fondova, u sklopu projekta Slavonija, i kompletno opremila dnevnu bolnicu i dnevnu kirurgiju. Uz pomoć županije i Grada u bolnicu su pristigli brojni novi uređaji poput ultrazvučnih i uređaja za endoskopiju, EKG-a, novih respiratora, a uz pomoć Ministarstva zdravstva planira se i nabavka MR uređaja. Prije samo mjesec dana bolnica je nabavila i stavila u funkciju uređaj za PCR testiranje na korona virus, a antigenske testove na COVID radi gotovo od početka pandemije. Županija je osnivač bolnice i sigurno ću na prvo mjesto staviti skrb o pacijentima i učiniti sve da kvalitetu zdravstvene usluge podignemo na još višu razinu.