Svake godine 20. srpnja, Vinkovčani slave Dan grada, blagdan svoga zaštitnika sv. Ilije. Zanimljivim sadržajem razne udruge i institucije predstavljaju svoj rad, a bogat program ne izostaje ni u okviru popratnih manifestacija. Epidemija koronavirusa ovogodišnju je proslava učinila nešto skromnijom nego inače, no to ne znači kako se naši građani neće prisjetiti starodrevnog zaštitnika grada.

Međutim, nije se oduvijek Dan grada obilježavao na blagdan svetog Ilije. Sve do 19. listopada 1990. godine, kada su na skupnoj sjednici SO Vinkovci prihvaćene izmjene i dopune Statuta općine Vinkovci, ovaj se dan proslavljao kao Dan oslobođenja grada, 13. travnja.

Naša tiskovina svake je godine izvještavala kako se radi o prazniku slobode, budući da su na taj dan 1945. godine Vinkovci oslobođeni od ustaša i njemačkih okupacijskih trupa. Bogati kulturno-umjetnički programi, svečane sjednice, razgovori i brojne manifestacije dio su obilježavanja ovoga dana od samih početaka. Programi proslave uključuju otvorenja likovnih izložbi i izložbi fotografija, otvorenja novouređenih zgrada i prostora, svečane koncerte, ali i sportske susrete i natjecanja. U svim događajima naglasak je stavljen na svetog Iliju, zaštitnika grada Vinkovaca, a kako je pater Jozo Ivić pisao u 15. broju Vinkovačkog lista iz 1991. godine, prorok Ilija najprije naviješta kaznu – veliku sušu, što za palestinskog čovjeka odmah znači i smrt, zbog nevjere i odvrgnuća od Jahvea.

Ni jedan od starozavjetnih proroka nije ušao u židovsku tradiciju kao Ilija. Spominju ga i mudrosne knjige kao onoga koji ima opet doći.

Na izmaku Starog zavjeta pred Isusovu pojavu bila su u židovstvu nazočna mesijanska očekivanja, a vezana upravo za proroka Iliju. Jedan dobar dio crkava u Hrvata posvećen je sv. Iliji. Osim toga, zaštitnik je bosansko-hercegovačke crkvene pokrajine i naše biskupije đakovačke i srijemske.

  1. srpnja 1991.

Broj 15