Danas liječnici, tehničari i vozači hitne medicine obilježavaju “Dan hitne medicinske pomoći”, oni imaju jedan od najodgovornijih, najzahtjevnijih, ali i najzahvalnijih poslova, oni spašavaju ljudske živote. Brojni su problemi s kojima se Hitna služba susreće, a kao najveći izdvajaju podatak da čak 80 posto pacijenata koji dolaze potražiti hitnu medicinsku pomoć, nisu hitni slučajevi što usporava brzinu rada Hitne te dovodi u opasnost živote ljudi koji imaju neko stvarno hitno stanje. Kakvo je stanje kod nas u Vinkovcima, priupitali smo v.d. voditeljicu odjela za Objedinjeni hitni bolnički prijem doktoricu Mirjanu Petrović-Lukačević, koja ističe da je u odjele hitne medicine uveden proces trijaže, a kojim se osigurava ispravna i pravodobna procjena svih pacijenata te određuje sigurno vrijeme čekanja na početak pregleda liječnika. Sustav rada temeljen na čekanju u redu zamijenjen je organiziranim trijažnim pristupom pacijentu u svim akutnim bolnicama što rezultira kvalitetnijim upravljanjem i boljim kliničkim rezultatima. “Od otvaranja Centra za hitnu medicinu u bolnici u Vinkovcima, od siječnja, 2014. godine, do danas primljeno je i pregledano 108.482 bolesnika što prosječno iznosi oko 27.000 bolesnika godišnje i1i 74 bolesnika dnevno. Kada sve zbrojimo i oduzmemo, hitnih smo pacijenata imali 35,6%, a ne hitnih 64,3%, što se uklapa u prosjeke na nivou cijele Hrvatske”, kaže dr. Petrović-Lukačević. Savjetuje i kada zvati hitnu pomoć, kako bi se izbjegli neželjeni problemi. Naime, to se odnosi na onaj trenutak kada je izravno ugrožen život ili je teško narušeno zdravlje kao što je, naglo nastale poteškoće u disanju, gušenje stranim tijelom, zastoj rada srca i disanja, gubitak svijesti, iznenadna bol u prsnom košu, iznenadno ubrzanje ili usporenje rada, otežani govor, slabost ili oduzetost dijela tijela, iskrivljenost lica, ozljede nastale u prometnim nesrećama i slično.
