Foto: ŽUPA SV. FILIPA I JAKOVA VUKOVAR

Ove godine po prvi puta obilježava se 18. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje kao državni praznik i neradni dan. Novi kalendar blagdana izglasan je u Saboru 14. studenog, prošle godine. Kolona sjećanja u Vukovaru, u znak sjećanja na vukovarsko stradanje i žrtvu, svake godine okupljala je sve veći broj ljudi i tako bi bilo i ove godine da nema situacije s korona virusom, koji je poremetio puno toga do sada. “U Koloni sjećanja u Vukovaru i Škabrnji moći će sudjelovati maksimalno 500 ljudi, a svi će sudionici prilagođenog programa Dana sjećanja morati nositi maske i poštivati fizički razmak”, poručio je prije desetak dana potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Vukovar tako ove godine neće biti “Hrvatska u malom”, ali to ne znači kako Hrvatska nije uz Vukovar. Najbolje tome svjedoče brojna organizirana paljenja svijeća u gradovima i mjestima diljem Lijepe naše.

Također se više tisuća ljudi istog dana skupljalo i na komemoraciji u Škabrnji, gdje je 18.11.1991. nakon okupacije iz skloništa izvedeno i mučki ubijeno 48 civila i 15 branitelja. Tijekom višegodišnje okupacije, sve do oslobođenja u Oluji 1995. godine, broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Sam Vukovar simbol je otpora nadmoćnom agresoru i borbe za slobodu i kao takav uvijek izaziva posebne emocije kod Hrvata. Grad je izdržao 87 dana opsade bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi, u potpunosti je razrušen, a u zarobljeničke logore odvedeno je oko 7.000 vukovarskih branitelja i civila te je iz grada protjerano oko 22.000 nesrba. Po do sada prikupljenim podacima, u tromjesečnoj agresiji na Vukovar poginulo je ili ubijeno 2.717 branitelja i civila, a na popisu zatočenih i nestalih još je 386 osoba kojima se svaki trag gubi upravo u ratnom Vukovaru.

Upravo u spomen na njihovu žrtvu, ulicama Vukovara od deset sati proći će Kolona sjećanja.

Među onima koji će i ove godine Kolonom sjećanja, od vukovarske bolnice do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, odati počast žrtvi Vukovara bit će i predsjednik Vlade Andrej Plenković, uz potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda, potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Borisa Miloševića, ministra obrane Marija Banožića, ministricu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Natašu Tramišak i ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića. Prije Kolone sjećanja, ispred Nacionalne memorijalne bolnice u Županijskoj ulici, održat će se kratki komemorativni program. Po dolasku na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata, državna izaslanstva položit će vijenac i zapaliti svijeću, a molitvu za poginule, ubijene i nestale izreći će đakovački i osječki nadbiskup, mons. Đuro Hranić. Misu zadušnicu na groblju će predvoditi vrhbosanski nadbiskup i metropolit, kardinal Vinko Puljić.