Blažena Djevica Marija omiljena je zagovornica svih katoličkih vjernika i u našem narodu ima naziv ”Kraljica Hrvata”. Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije ujedno je i državni blagdan, a više o samom blagdanu rekao nam je župnik Tadija Pranjić.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije. Katolici se pouzdaju u njezin nebeski zagovor, a u našem narodu poznata je i kao ”Kraljica Hrvata”. Zato je za nas ovaj blagdan izrazito važan, a župnik vinkovačke crkve sv. Euzebija i Poliona i mons. Tadija Pranjić rekao je kako je Velika Gospa blagdan kada se katolički vjernici zapravo prisjećaju temelja svoje vjere: ”Blažena Djevica Marija je po završetku svoga zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u slavu neba, kako bi bila u društvu sa svojim uskrsnulim sinom Isusom. Mi katolici vjerujemo da je to završnica njezina života koji je bio predan Bogu, odnosno vrhunac i cilj kojem je okrenut svaki ljudski život”. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Svetkovina Velike Gospe je državni i zapovijedani blagdan, tako da se u gradskim župama slavi kao i svaka nedjelja. Na ovaj dan mnoštvo vjernika hodočasti u razna marijanska svetišta, a svake godine više od 20 marijanskih svetišta u cijeloj Hrvatskoj očekuju više stotina tisuća posjetitelja. ”Tendencija blagdana Velike Gospe je da ljudi idu u svetišta, zato se u župama taj dan slavi kao i svaka nedjelja, s uobičajenim rasporedom misa. Svetišta naprave poseban raspored misa i obreda koji će biti održani tih dana i to šalju župnim uredima kako bi lakše obavijestili vjernike”, rekao je župnik. Vinkovčani najviše hodočaste u svetište u Ilači, a u našem području poznata su još i ona u Aljmašu te u Šumanovcima u Gunji.
