Zlatna plaketa “Grb Grada Vinkovaca” za 2021. godinu Danijelu Šoti dodijeljena je za izuzetna ostvarenja u području kulturne djelatnosti kroz 50 godina djelovanja u FA „Lisinski” Vinkovci, a priznanje je to i njegovom cjelokupnom angažmanu s ciljem očuvanja i promicanja hrvatske tradicijske kulture.
Okruglih 50 godina s “Lisinskim”
Danijel Šota svoj put vezan uz folklor i tradicijsku kulturu započeo je prije punih 50 godina kada kao šestogodišnji dječak dolazi u tadašnji KUD „Lisinski”, danas Folklorni ansambl ”Lisinski”. U „Lisinski”, kaže, dovela ga je baka jer je jako volio pjevati i stalno je pjevao. Kako je to doista njegov talent vidi se i po tome što su ga vrlo brzo po dolasku uzeli kao pjevača i na nastupima prve postave, koja je tada već imala gostovanja i izvan Hrvatske pa je među njegovim prvim nastupima bio i onaj na festivalu u Nici u Francuskoj.
„Vrlo brzo uključio sam se i u malu grupu folklora i to su ti neki počeci moga rada u „Lisinskom”, koji je počeo 1971. godine i traje sada već okruglih 50 godina”, ističe Danijel Šota, koji je aktivno sudjelujući u radu društva kroz tih 50 godina prošao kroz sve dobne i plesne skupine od najmlađe dječje grupe do prve postave. Godine 1980. postao je prvak ansambla, od 1993. godine bio je umjetnički voditelj KUD-a „Lisinski”, a od 2009. godine, preimenovanjem i dodjelom statusa ansambla, umjetnički je ravnatelj FA „Lisinski”. Autor je brojnih koreografija s kojima se „Lisinski” predstavlja u Hrvatskoj i svijetu, a kroz godine vođenja ansambla njihovi nastupi nagrađivani su i na najvećim svjetskim festivalima i smotrama.
Očuvanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture kao cilj i zadaća
A rad u „Lisinskom” samo je jedan dio djelovanja Danijela Šote s ciljem očuvanja i promicanja hrvatske tradicijske kulture. Baveći se folklorom, istražujući, učeći i usavršavajući svoje znanje profilira se i šire. Tako je danas voditelj državne 
smotre folklora pri Vinkovačkim jesenima i državne smotre ženskih pjevačkih skupina u Ivanić Gradu te je angažiran u povjerenstvima niza županijskih ili lokalnih smotri folklora gdje kao predsjednik sudjeluje u izboru skupina za Vinkovačke jeseni, Đakovačke vezove, Brodsko kolo i druge manifestacije. Voditelj je škole folklora diljem Hrvatske, a u zadnjih petnaest godina intenzivnije se bavi pjesmom i radi s pjevačkim skupinama te i trenutačno vodi dvije pjevačke skupine, u Rajevu Selu i u Gunji. Kada je o izvornom folkloru riječ njegovo je nastojanje, kaže, uvijek na tome da se ne dopusti da se taj folklor i tradicija izgube. “Uzeo sam sebi da u tome ostavim neko svoje nasljeđe, svoj trag. Zbog toga me u Hrvatskoj znaju kao vrlo strogog člana povjerenstava, koji insistira na izvornosti i jednostavno ne dozvoljava neke stvari”, ističe Danijel Šota.
Među zadnjim iskoracima u umjetničkom radu i ostvarenjima važnima kao doprinos kulturi grada Vinkovaca je i izbor za koreografa u predstavi „Vrzino kolo”, velikoj uspješnici Gradskog kazališta „Joza Ivakić” Vinkovci. „Izbor za koreografa ove predstave za mene je veliko priznanje. S tom vrlo zapaženom i nagrađivanom predstavom diljem Hrvatske i šire, promovirano je i Gradsko kazalište i vinkovačka kazališna scena i FA „Lisinski” i folklorna tradicija i sam grad”, ističe naš sugovornik.
Neprocjenjivo vrijedan dio života
Iako su brojne aktivnosti vezane za folklor zahtijevale puno odricanja, iako je često zbog folklora „zakinuta” bila obitelj, taj dio života, kaže, neprocjenjivo je vrijedan. „To je jedna velika ljubav i veliko zadovoljstvo koje donosi poznavanje pjesama i plesnih koraka te sami nastupi. To su putovanja, a mi smo putovali po cijelom svijetu i ja sam obišao gotovo cijelu zemaljsku kuglu s folklorom. I naravno, to su prijateljstva, unutar samoga ansambla kao i svi oni prijatelji koje smo stekli sa strane i ja se uvijek pohvalim s tim da praktički ne postoji selo u Hrvatskoj gdje ne mogu doći, javiti se nekome i biti srdačno dočekan. To je nemjerljivo bogatstvo, ta prijateljstva kroz folklor koja često prelaze na privatnu razinu”, kaže Danijel Šota.
S koronom su do kulminacije došli problemi koji muče hrvatski folklor
Osvrćući se na aktualnu situaciju kaže kako je pandemija novoga koronavirusa hrvatskom folkloru nanijela ogromnu štetu. “Praktički dvije godine KUD-ovi i ansambli nisu smjeli raditi, a posljedice su porazne. S koronom do kulminacije su došli svi oni problemi koji su već postojali s osipanjem članstva, posebice kada je riječ o tamburašima, a naravno, u međuvremenu nisu nestali niti ostali problemi, od neadekvatnih prostora koje KUD-ovi ne mogu obnavljati jer nisu njihovo vlasništvo do financiranja putovanja. Tako da danas u našoj županiji, primjerice, u odnosu na poslijeratno razdoblje poveći broj KUD-ova više ne radi ili samo prikazuje da radi. Jednostavno nismo dovoljno ulagali u folklor niti s državne niti s lokalne razine, a sada nakon ove dvije godine potpune stanke u radu, veliko je pitanje tko će nam ponovno doći. Mislim da je država trebala puno ranije reagirati, a sada je krajnji čas da se otvori jedan put koji će voditi ka ozdravljenju, od ulaska tamburice i plesa u škole gdje bi se stvarala baza budućih folkloraša, za što se već godinama zalažem, do stvaranja uvjeta za kvalitetan rad KUD-ova”, ističe Danijel Šota.
Pljesak i ovacije publike koja prepoznaje kvalitetan folklor najveća su nagrada
S FA “Lisinski”, s pjevačkim skupinama s kojima je radio i osobno, Danijel Šota nositelj je više nagrada i priznanja. Sva priznanja struke, kaže, znače puno, ali najveća nagrada svakom folklorašu je pljesak publike. “Kada imate publiku koja prepoznaje kvalitetan folklor, kada osjećate to bilo publike koje vas prati i daje vam poticaj i kada od njih dobijete pljesak i ovacije, to je najveća nagrada. Isto tako, meni, a na neki način i “Lisinskom”, jer je bio inicijator, puno znači i ovo priznanje Grada Vinkovaca jer je to grad u kojem živim i kojeg mi iz “Lisinskog” ponosno promoviramo u cijelom svijetu. Za nas uvijek kažu to je onaj ansambl iz Vinkovaca i vjerujem da su i Vinkovci ponosni na nas. Meni ova je nagrada poticaj za dalje jer nije mala stvar dobiti nagradu jednoga grada kao što su Vinkovci”, kaže Danijel Šota.
Uz dugogodišnju aktivnost u folkloru i doprinos očuvanju tradicijske kulture, Danijel Šota je i aktivni sudionik Domovinskoga rata te je tajnik državne i županijske udruge specijalne policije iz Domovinskog rata. U okviru svoje struke predsjednik je državne udruge djelatnika hitne medicinske pomoći i predsjednik državnog sindikata hitne medicinske pomoći, sve sa sjedištem u Vinkovcima.
