25 C
Vinkovci
Srijeda, 6. srpnja 2022.

Davna je tradicija uskrsna jaja šarati na Veliki petak

Više od autora

- vl promo-

Aneta Pšihistal
Aneta Pšihistal
aneta.psihistal@novosti.hr

Bojanje ili šaranje jaja za Uskrs jedna je od lijepih tradicija u kojoj uživa cijela obitelj, a posebno se raduju najmlađi. Dan kada se to radi upravo je današnji Veliki petak, a u nekim obiteljima to je i Velika subota. Nešto više o ovom običaju rekla nam je Mia Sidorov, kustosica etnologinja Gradskog muzeja Vinkovci.

Ukrašavanje jaja je običaj koji potječe iz pretkršćanskog vremena te se jaja ukrašavalo još u preddinastijskom Egiptu i ranim kulturama Mezopotamije, a upravo u Mezopotamiji kršćani ukrašavanje jaja preuzimaju kao simbol uskrsnuća Krista, ističe Mia Sidorov.

Taj simbol zatim Europom šire katolici i pravoslavci i u uskršnjoj tradiciji zadržao se do danas. Upravo zbog duge povijesti ukrašavanja jaja i dodira različitih kultura za mnoge tehnike ne znamo kako su se točno razvile ili kako su došle na naše područje. Tehnika ukrašavanja koja to možda najbolje odražava je upravo ona najstarija i najrasprostranjenija, a to je batik ili kako je Šokci zovu – svilopis”, kaže naša sugovornica.

Radi se, pojašnjava, o nanošenju voska na pisanicu kišćicom ili perom u raznim uzorcima. Naziv svilopis dolazi od niti svile koja bi se stavila u prorez drvenog štapića (kišćice) i umakala u vosak. Nit svile bi se tada ukrutila te su se njome mogle izvoditi izrazito fine šare. Osim toga, u kišćicu se često čavlić koji bi se zatim umakao u rastopljeni vosak te bi se tako vosak nanosio na jaje. Voskom se po jajetu šara u više navrata, a između šaranja se jaje uranja u boju.

Boja je bila biljna, a dobivala se kuhanjem povrća u vodi, primjerice cikle ili ljuske luka, te bi jaje poprimilo boju na mjestima gdje nije bilo voska. Jaje se također moglo uroniti u sirće nakon šaranja voskom, a tada to zovemo bijeli svilopis. Za jednobojna jaja često se upotrebljavao naziv broćka, koji dolazi upravo od biljke broć čiji se korijen kuhao te se tako dobivala lijepa crvenkasta boja”, ističe Mia Sidorov.

Još jedna tradicijska tehnika, kaže, je oplitanje jaja, koje također iziskuje veliku vještinu.

Oplitanje jaja je ukrašavanje jaja koncem ili vunom, a koliko je ta tehnika i lijepa i zahtjevna za izvedbu govori činjenica da je uvrštena na listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Osim toga jaje se moglo ukrašavati i apliciranjem slame ili tako da se na njega pričvrsti list biljke te se zatim jaje uroni u boju” kaže nam Mia Sidorov ističući kako su se jaja šarala na Veliki petak”.

Iako danas jaja šaraju voskom ili opliću samo rijetki, šarena jaja neizostavni su dio Uskrsa u obiteljima. Neki to rade po starinski pa koriste najčešće ljusku od luka, ali i ciklu, špinat, blitvu, koprivu, list peršina, ljubičasti kupus, borovnice…, a šare postižu tijekom kuhanja gumicama, listićima, cvjetićima… ili nakon kuhanja naljepnicama. Neki ideju potraže na internetu, a tamo se nude brojne tehnike. Bilo kako bilo najvažnije je na Uskrs na stolu imati košaricu s jajima, a onda i odabrati baš ono pravo kada dođe red za kucanje.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno