- Sadržaj se nastavlja ispod oglasa -

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak danas je najavila je da će uvažit kritike upućene na nedavno doneseni kurikulum hrvatskog jezika te da će učiteljima biti upućen anketni listić, a iz njihovih će odgovora biti kreiran popis suvremenih lektirnih djela, čime se, ističe, promovira autonomija i stručnost učitelja.

Otkako je donesem kurikulum hrvatskog jezika izazvao je burnu javnu raspravu, a stručnjaci i javnost najviše kritika upućuju na popis lektirnih naslova, posebno na izostavljanje suvremenih pisaca iz lektire.

“Nakon jučerašnjeg dana jasno je da postoje snažni dugogodišnji prijepori u struci, ali i javnosti po pitanju lektire. I ja sam kao ministrica shvatila jasnu poruku i uvažit ću kritike. Zamolila sam kolege da hitno sastave anketni upitnik za sve učitelje Hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama i upravo će oni svojim odgovorima kreirati preporučeni popis suvremenih lektirnih djela. To možda i nije uobičajena metoda, ali mislim da ovako snažne prijepore, oko kojih očito nema suglasja unutar struke, mogu riješiti samo ljudi iz učionica koji svaki dan provode s učenicima i koji najbolje mogu autonomno procijeniti kojim lektirnim djelima će najbolje ostvariti ishode učenja koji su predviđeni kurikulumom Hrvatskog jezika. Zaključno, najvažnije je da ovim pristupom promoviramo i podržavamo autonomiju i stručnost učitelja”, poručila je ministrica Divjak, koja od 11. do 15. veljače boravi u posjetu Južnoj Koreji.

Već smo pisali o tome, no podsjećamo, početkom veljače objavljena je Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik. Donesena su dva zasebna kurikuluma – za osnovne škole i gimnazije te za strukovne škole i kako se u njima navodi, Hrvatski jezik organiziran je u tri međusobno predmetna područja: hrvatski jezik i komunikacija, književnost i stvaralaštvo te kultura i mediji. Međutim, ono što najviše iznenađuje je novi srednjoškolski popis lektire. Uz poneke izmjene, srednjoškolski lektirni popis od jeseni uglavnom ostaje jednako neprivlačan mladima – književnih djela napisanih u ovom stoljeću nema.

Reakcije profesora i nastavnika hrvatskog jezika i književnosti na prijedlog Nacionalnog kurikuluma za predmet Hrvatski jezik podijeljene su – jedni odobravaju mogućnost izbora lektirnih naslova i smatraju da će time lakše motivirati djecu na čitanje, a drugima je to put prema anarhiji. Javnost je već dobro upoznata s činjenicom da je aktualni popis lektira u osnovnim i srednjim školama star čak 25 godina i da tako svojim sadržajem teško uspijeva stvoriti buduće generacije čitatelja. 2016. godine predložene su izmjene popisa u sklopu Cjelovite kurikularne reforme i mislilo se da će učenici za nekoliko godina čitati Tolkiena, Murakamija ili Jergovića. Međutim, ta optimistična razmišljanja pala su u vodu.

Komentare profesorica Vinkovačkih škola o Odluci o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik možete pročitati u članku na sljedećoj poveznici.