11 C
Vinkovci
Ponedjeljak, 18. ožujka 2024.

Dobra vijest za dijabetičare: Poništena odluka o licenciranju lijekova

Više od autora

- vl promo-
Aneta Pšihistal
Aneta Pšihistal
aneta.psihistal@novosti.hr

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje jučer je poništilo odluku o licenciranju lijekova, koja je, kad je bila donesena, izazvala bojazan među oboljelima od dijabetesa da bi među lijekovima koje će korisnici skuplje plaćati mogao biti inzulin. “Odlukom Upravnog vijeća poništena je odluka o provođenju javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova za osnovnu i dopunsku listu lijekova i o utvrđivanju referentnih skupina i podskupina lijekova”, priopćeno je jučer nakon 33. redovite sjednice Upravnog vijeća HZZO-a.

Podsjetimo, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 4. prosinca donio je odluku o početku provedbe javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova koje će plaćati HZZO za sve lijekove koji se propisuju na recept. Ovaj postupak ne raduje pacijente općenito jer, u krajnjoj liniji, svaki lijek može poskupjeti, ali je posebno zabrinuo dijabetičare koji su na inzulinu, koji su javno reagirali zbog straha da bi među lijekovima čija će cijena poskupjeti za korisnike mogao biti i inzulin. Hrvatski savez dijabetičkih udruga organizirao je konferenciju za medije na kojoj je istaknuto kako bi moguće poskupljenje kod dijabetičara, koji dosta moraju izdvajati i za pravilnu prehranu, koja je također temelj kontrole bolesti, moglo dovesti i do pogoršanja bolesti ukoliko se, zbog financijskih razloga, lijek ne bi uzimao redovito ili bi se mijenjala terapija.

O ovome pitali smo i Katicu Tominac-Liška, dr.med., spec. interne medicine, subspec. endokrinologije i dijabetologije na Odjelu za pulmologiju, infektologiju, dermatologiju i venerologiju Opće županijske bolnice Vinkovci, koja nam je potvrdila značaj odgovarajuće terapije za oboljele od dijabetesa. “Većina bolesnika s dijabetesom tipa 2 uzima tablete, međutim, jedan dobar dio je i na inzulinu jer je gušterača iscrpljena i potrebno je uključivati inzulin, kao samostalnu terapiju ili u kombinaciji s peroralnom terapijom. Druga, manja skupina pacijenata, oko 10 posto dijabetičara, su tip 1 čija se bolest regulira isključivo inzulinom. Promjena terapije i zamjena skupljih inzulina s jeftinijima vrlo je složeno pitanje jer svakako nije svejedno koji se bazalni inzulin daje, pogotovo kod tipa 1 i to posebice kod žena u generativnoj dobi i kod starijih ljudi kod kojih komplikacije uslijed loših regulacija glikemije mogu biti posebno ugrožavajuće. Nije svejedno, primjerice, ni koji ćete inzulin dati u slučaju trudničkog dijabetesa. U svakom slučaju promjena terapije zahtijeva dodatnu brigu o pacijentu jer nosi mogućnost nekih privremenih komplikacija, loših regulacija glikemije s mogućnošću i hiperglikemija i hipoglikemija što se sve odražava na zdravlje pacijenta na više razina. Znamo da svako pogoršanje glikemije može dovesti do akutnih komplikacija kao što je ketoacidoza koja može biti po život opasna, a kronično pogoršanje glikemije dovodi do sklonosti infekcijama i drugim komorbiditetima koji su kod dijabetičara češći”, istaknula je dr. Katica Tominac-Liška.



U svakom slučaju Savez udruga dijabetičara Hrvatske istupio je opravdano kako bi upozorili i pokušali prevenirati poskupljenje jer će se mnogi pacijenti naći u nezavidnoj situaciji iz čisto financijskih razloga, a nepobitna je činjenica koliko su dijabetičarima važni što kvalitetniji lijekovi. Već i sada situacija nije idealna. S jedne strane, istaknula je dr. Tominac-Liška, u Hrvatskoj se prate svjetski trendovi liječenja dijabetesa i na našem tržištu postoje praktički svi lijekovi koji su raspoloživi u Europi i šire, ali su mnogi pacijenti zakinuti za mogućnost liječenja, pogotovo peroralnim lijekovima, upravo zbog nadoplate tih lijekova. Velik broj pacijenata to si ne može priuštiti, a vrlo loše po dijabetičare bilo bi kada bi došlo i do poskupljenja cijene nadoplate za pojedine inzuline, koji su nužna terapija u određenoj populaciji dijabetičara bez mogućnosti drugog izbora.

Šećerna bolest jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. U 2017. dijagnosticirano je 304.408 oboljelih odraslih osoba, a procjene su da oko 40% oboljelih ne zna za bolest pa se ukupan broj približava 500.000.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno