13 C
Vinkovci
Četvrtak, 25. travnja 2024.

Došašće u Hrvatskoj književnoj baštini

Više od autora

- vl promo-
Franjo Sorčik
Franjo Sorčik
franjo.sorcik@novosti.hr

U prostorijama Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a u sklopu ovogodišnjeg Adventa u Vinkovcima i Europske godine kulturne baštine, predavanje pod nazivom “Već se bliži vrijeme blago, došašće u Hrvatskoj književnoj baštini” večeras je održala znanstvena savjetnica i upraviteljica centra dr.sc. Anica Bilić. “Večer smo započeli panoramskim prikazom u kojem smo osvijetlili te pobožne kulturne prakse u vrijeme došašća i retrospektivno pratili njihovu povijest i postojanje, s ciljem da vidimo kako su izgledali u svom izvornom obliku, a kako izgledaju danas. Ovom prilikom utvrdili smo ikonografju došašća, koju čine adventski vijenac, adventski kalendar, sajmovi, kolači, adventske pjesme, mise zornice i adventski sveci, kao što su sveti Andrija, Nikola, Barbara i Lucija. Pomoću tog panoramskog prikaza uočavamo da je u ranijim razdobljima kršćanstva za došašće bio svojstven zapravo asketski karakter, dok je danas on više konzumerističko-potrošački i hedonistički, pa sa slavljem započinjemo dosta prije Božića”, rekla je Anica Bilić, te napomenula da je ovo predavanje bilo prigoda za podsjetiti se društvenih oblika pojedinih pobožnih i kulturnih praksi, koje vuku podrijetlo iz srednjeg vijeka, kao što su na primjer mise zornice, adventski sveci i sajmovi, dok su neke prakse iz 19. stoljeća, kao recimo adventski vijenci i kalendar. “Sve te prakse preuzeli smo iz drugih kulturnih krugova, odnosno latinskog i njemačkoga, što pokazuje da smo u biti organski dio zapadnoga kršćanskog i civilizacijskoga kruga. Naravno da se onda otvara pitanje što je u svemu tome naše Hrvatsko, originalno i autohtono. Upravo to možemo pronaći u tekstovima nekih naših advenstskih pjesama i napjeva u kojima hrvatski puk izražava svoje osjećaje radosnog iščekivanja najvećeg blagdana, odnosno Božića. Najsnažniji se zapravo smisao došašća odražava upravo u liturgijskim pjesmama i tri snažne metafore, a to su rosa, svijetlost svijeta i zora jutarnja”, ističe Anica Bilić. Večerašnji program, svojim nastupom, uveličali su i članovi vokalnog ansambla Mješovitog zbora Župe sv. Vinka Pallottija iz Vinkovaca.


Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno