1939.-1945.
Predsjednik Martin Balling najzaslužniji je za obnovu nesretnim slučajem izgorjele tribine. Pod njegovim vodstvom izgrađena je još veća s novim svlačionicama, kupaonicama s tuševima, drvarnicom, društvenom prostorijom, stanom za domara, uvedena je struja… Nova tribina na istom mjestu u potpunosti je izgrađena doslovce iz pepela između 1939. i 1941. godine.
Prva dva desetljeća Cibalia je obilježila nizom priredbi. Središnja svečanost održana je u Hrvatskom domu 3. lipnja 1939. godine. Uručena su priznanja dugogodišnjem predsjedniku Ballingu te Josipu Orliću i Josipu Hulvaku koji su u teškim vremenima vodili i održali klub. U sklopu obljetnice 20 godina Cibalije u Vinkovcima je gostovao Građanski iz Zagreba, jedan od najjačih klubova na ovim prostorima. S dva pogotka Franje Wolfa, kasnije proslavljenog nogometaša zagrebačkog Dinama, slavili su gosti.
Tijekom rata nogomet se igrao češće na domaćem terenu nego na gostovanjima. Većinom u prijepodnevnim satima kako bi se nogometaši za dana stigli sigurno vratiti kućama. Zabilježene su utakmice s klubovima iz Nove Gradiške, Zemuna, gostovalo se u Osijeku, Brčkom…
Jedna od zvučnijih, odigrana je s poznatom zagrebačkom Concordijom. Nogometaše i članove uprave 1943. zadesila je vojna mobilizacija pa je rad kluba postao još teži. Uz ratne oblake koji su se nadvili nad klub, Cibalia je u ljeto 1944. svoj 25. rođendan svečano proslavila utakmicom protiv Građanskog iz Zagreba. Sam događaj pobudio je veliki interes domaće publike.
Pred kraj godine, Vinkovčani su s reprezentacijom Osijeka odigrali utakmicu čiji je prihod bio usmjeren stradalima u savezničkom bombardiranju.
U tim teškim i nepredvidivim vremenima Cibalijin dres nosili su Bognar, braća Perša, Mirković, Magdić, Turkalj, braća Matković, Sutter (Šacl), Murvaj, Zuza, Stračević, Stojanović, Knocer, Nikolić, Đebrić, Zelenović, Dugonjevac, Katanić, Mravunac, Jerenkić…
Predsjednici Balling i Kuman koji ga je naslijedio potom Orlić, svih tih godina među najzaslužnijima su što se klub održao i uspješno preživio u nimalo lakim vremenima. Martin Balling je s manjim prekidima Cibaliju vodio od 1924. do 1942. godine kada je preminuo. Zbog velikih zasluga, klub ga je proglasio počasnim predsjednikom i postavio spomen ploču na tribini, a nove poslijeratne komunističke vlasti uklonile.
Po svršetku rata 1945. poznato je kako je Cibalia odigrala utakmice sa Slavenom iz Borova i domaćom Slogom, no najvažnija o kojoj je ovisio opstanak kluba pred novim komunističkim vlastima, tek ju je čekala.
Poslijeratna zebnja opstanka (1945. – 1953./54.)
Zbog djelovanja za Nezavisne države Hrvatske, novim komunističkim vlastima Cibalia je bila blago rečeno nepodoban klub kojem se predviđala teška sudbina.
Na sjednici 27. rujna 1945. godine ipak, sačuvala je opstanak. Umjesto HNK, klub dobiva novi prefiks FD (fiskulturno društvo).
U to vrijeme osniva se OFD Spartak koji se, zbog teških uvjeta i želje političkih moćnika da uklone Cibalijino ime, spaja s FD Cibalijom i nastaje Graničar. Na inicijativu samih igrača, sportskih djelatnika i vinkovačke mladeži za jakim društvom, 25. veljače 1947. u FD Dinamo spajaju se Graničar i prije rata osnovana Sloga. Prvi predsjednik društva bio je Dragutin Žanić. U sklopu ovog društva djelovala su nogometna, plivačka, boksačka, košarkaška, kuglačka, odbojkaška, rukometna, lakoatletska, streljačka i druge sportske sekcije. Potom, sredinom 50-ih nogometaši uz još neka aktivnija društva, izdvajaju se iz FD Dinamo u zasebne klubove pa tako nastaje NK Dinamo. Tako je Dinamo, na temeljima Cibalije, njenom igralištu, njenim svlačionicama i s većinom njenih nogometaša sačuvao nekadašnju Cibaliju.
Prva utakmica i prva pobjeda (4:0) pod imenom Dinamo ostvarena je 1947. s momčadi 110 JNA iz Vinkovaca. Prvu službenu utakmicu Dinamo igra u Andrijevcima protiv Budućnosti gdje ostvaruje visoku pobjedu od 8:1.
Već u sezoni 1948./49., ostvaruje plasman među najboljih 16 klubova u državi gdje je zaustavljen od Dinama iz Pančeva. Odlukom nogometnog saveza koja datira iz 1950., prvenstvo se igra u tijeku kalendarske godine. Na izvanrednoj skupštini 1951., dio vodstva kluba predlaže promjenu imena kluba u NK Vinkovci ili NK Radnik no većina je za zadržavanje imena Dinamo. Iste godine pod imenom Dinamo odigrava i prvu međunarodnu utakmica. Vinkovčani su rezultatom 2:0 bili bolji od austrijske Herte.
Najzapaženiji igrači u tom poslijeratnom periodu bili su Antun Turda, Jure Mravunac, Anđelko Bilušić, Dragutin Fegeli, Madžarac, Franjo Najburger, Jurković, Antun Mater Pompika, braća Perša, Pfajfer, Mandić, Smiljanić, Feld, Dugonjevac, Žabarević, Marinković, Vinca Vuković… Seniorima se priključuju mladi igrači Lakić, Jerković, Tonko Vukušić, Ivan Rukavina…
Od drugoligaša do podsaveza (1954./55., 1955./56., 1956./57., 1957./58., 1958./59., 1959./60.)
Najveći uspjeh Dinamo postiže u sezoni 1954./55. kada radi reorganizacije sustava natjecanja preko kvalifikacija postaje član Treće zone što je u tadašnjoj državi bio drugi rang natjecanja. Ovaj uspjeh ostvarili su Turda, Mravunac, Pulić, Peršić, Pavao, Novotni, Pezer, Tonko Vukušić, Madžarac, Rukavina, Marin, Jerković, Trenković, Došen…
U drugoj ligi konkurencija je bila prejaka pa klub od ispadanja ne uspijeva spasiti niti zvučno trenersko ime dovedeno iz NK Zagreb Branimir Paviša, nekadašnji državni reprezentativac i igrač zagrebačke Concordije.
Dinamo se ekspresno vraća s naslovom prvaka u sezoni 1956./57. i po drugi put preko kvalifikacija ulazi u 2. ligu. Usporedo s ovim uspjehom, u Vinkovcima je osnovan Nogometni podsavez koji tada čine 33 nogometna kluba. Prvi predsjednik bio je Dragutin Žanić.
U prvenstvu niti iz drugog pokušaja bijelo-crveni nisu uspjeli osigurati ostanak u drugoj ligi pa kao posljednjeplasirani ispadaju u Slavonsku ligu. Nepripremljeni za smjenu generacija, polučuju slab rezultat i ispadanje iz Slavonske u Ligu vinkovačkog podsaveza (četvrti rang natjecanja).
Dvije uzastopne sezone u kojima se ispadalo u niži rang, Dinamo prekida osvajanjem drugog mjesta u Ligi vinkovačkog podsaveza te preko još jednih uspješnih kvalifikacija, vraća se u Slavonsku ligu.
Nastavlja se…
*Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti objavljeni tekst i fotografije isključivo uz dozvolu autora i navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta.
