Dan antifašističke borbe blagdan je u Hrvatskoj, a obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.
Bilo je to za vrijeme rata u cijeloj Europi, a napad Nacionalsocijalističke Njemačke na Sovjetski savez pa samim time i kršenje pakta o nenapadanju kojega su ove dvije moćne sile Drugog svjetskog rata imale, razlog je osnutka odreda. Zbog novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti, te su se iz grada povukli u okolicu, najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovica kraj Siska.
Upravo su ondje osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik, Vlado Janjić – Capo i komesar, Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugog svjetskog rata doživjelo ih je manje od polovine, njih 38.
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od pola milijuna hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a. Navedeni odred bio je prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe, koja je krenula u oružanu borbu protiv Hitlerove nacističke Njemačke, ostalih fašističkih okupatora i svih zagovaratelja sličnih pokreta.
