Nedavno usvojen Proračun Grada Vinkovaca za 2023. godinu, težak gotovo 50,7 milijuna eura, okarakteriziran je kao “projektni proračun” i čega se iščitava kako je pred Vinkovcima razdoblje značajnih ulaganja i provedbe projekata važnih za kontinuirani razvoj ne samo grada, nego i njegova šireg područja.
Na što se to konkretno odnosi i kakvi su planovi Grada Vinkovaca kada su upravo projekti i apliciranje projekata na natječaje u pitanju, objašnjavaju pročelnica Upravnog odjela za proračun i financije Sanja Lozić i pročelnica Upravnog odjela za investicije, fondove Europske unije i imovinu Katarina Vučić. Važno je prije svega razumjeti kako su proračuni jedinica lokalne samouprave, pa tako i Grada Vinkovaca, financirani iz izvornih prihoda i unaprijed određeni te ostaje jako malo prostora za stvaranje dodanih vrijednosti i iskoraka ukoliko se ne posegne za zaduživanjem ili se to ne ostvari kroz uspješno apliciranje projekta na javne pozive i natječaje. Utjecaj izmjena poreznih zakona, kao i značajno povećanje cijena energenata, ističe Sanja Lozić, nije bilo lako uklopiti pri planiranju proračuna, a da se istovremeno zadrži postignuti standard javnih usluga i potreba građana.
„Kao što je izvorni proračun u službi građana s ciljem zadržavanja i podizanja postojeće razine kvalitete usluge kroz predškolski odgoj, osnovno, srednje i visoko školstvo, socijalnu skrb, kulturu, sport, komunalnu infrastrukturu, održavanje čistoće i uređenja grada, poticanje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva, tako su i apliciranja na javne pozive i natječaje u duhu i cilju jačanja zajednice i razvoja grada. Danas je u gradskom proračunu puno projekata i to ne samo velikih kapitalnih EU projekata, tu su i tekući projekti koji su, što je najvažnije, otvorili nova radna mjesta. Možemo samo izdvojiti pomoćnike u nastavi u osnovnom školstvu i pomoćnike djeci u predškolskom odgoju, program Zaželi i programe za umirovljenike“, objašnjava pročelnica Lozić.
Zanimljivo je, dodaje, kako se u posljednje 3-4 godine izmijenila struktura izvora financiranja. Recimo, nekada je porez na dohodak s izvornim prihodima težio 60%-70% ukupne proračunske mase, a danas se taj dio odnosi na 30%-40% ukupne mase, dok razliku predstavljaju EU sredstva i sredstva s nacionalne razine. Sve ovo, naglašava Lozić, dovelo je do oslobađanja financijskog prostora za dodatne mjere i potpore građanima koje se prije svega odnose na financijske pomoći umirovljenicima, olakšice u plaćanju vrtića roditeljima, spuštanje stope prireza, veći broj stipendija kako učeničkih tako i studentskih, potpore malim i srednjim poduzetnicima, mjeru pogodnosti pri kupnji zemljišta za mlade obitelji i slično.
Pročelnica Vučić napominje pak da je u cijeloj ovoj priči vrlo važan podatak kako će Vinkovci u novoj financijskoj perspektivi imati na raspolaganju korištenje bespovratnih sredstava kroz Integrirana teritorijalna ulaganja, što je i najavljivano u nekoliko navrata. Naime, nakon prihvaćanja Sporazuma o partnerstvu u kolovozu 2022. godine i odobrenja najvećeg razvojnog Programa unutar Kohezijske politike – Programa Konkurentnost i kohezija, Europska komisija odobrila je početkom ovoga mjeseca i posljednji program unutar Kohezijske politike kojeg je Hrvatska poslala na usvajanje odnosno Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027.
„Odobrenjem ovoga programa ostvaren je temelj za provedbu ulaganja koja su usmjerena na specifične potrebe određenih područja na lokalnoj i regionalnoj razini čime se postiže ravnomjeran teritorijalni razvoj Republike Hrvatske. Misao vodilja u programiranju novog programskog razdoblja je bila da niti jedan kraj Hrvatske ne bude izostavljen i odobrenjem ovog programa svaki kraj dio naše države će imati posebna sredstva za svoj daljnji razvoj. U okviru Integriranog teritorijalnog programa na raspolaganju je 1,569 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj te Fonda za pravednu tranziciju. Velik dio dodijeljenih sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj unutar Programa usmjerit će se na integrirana ulaganja u gradovima u okviru razvoja urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja za koja su planirana sredstva od 652 milijuna eura kroz bespovratna sredstva, te 29 milijuna eura kroz financijske instrumente. U cilju razvoja gradova i jačanju njihove uloge kao pokretača regionalnog rasta Gradu Vinkovcima će biti na raspolaganju 22 milijuna eura bespovratnih sredstava koje će iskoristiti za provedbu projekata od izrazite važnosti za urbano područje koje osim Vinkovaca i Otoka, čini devet okolnih općina“, napominje pročelnica Vučić.
S obzirom na jučer objavljen Javni poziv za utvrđivanje ispunjenosti preduvjeta za provedbu ITU mehanizma, može se istaknuti kako je Grad Vinkovci u završnoj fazi izrade Strategije razvoja urbanog područja Vinkovci (SRUP VK) koji će uskoro biti dan na mišljenje Koordinacijskom vijeću sastavljenom od svih članova urbanog područja, te Partnerskog vijeća koji okuplja brojne dionike iz različitih područja djelovanja. Definirano i uspostavljeno urbano područje, izrada nacrta SRUP-a te osiguranje kapaciteta za provedbu ITU mehanizma neki su od preduvjeta koje je Grad Vinkovci kao urbano središte trebao ispuniti prije same prijave na Javni poziv nakon čega će se započeti sektorski dijalozi i prioritizacija ITU intervencija, odnosno kreiranje liste svih projekata koji će se financirati kroz ITU mehanizam.
„Ukratko, pred Vinkovcima je razdoblje mogućnosti financiranja brojnih projekata važnih za sveopći razvoj kako lokalne zajednice, tako i zajednice cjelovitog urbanog područja“, poručuje Katarina Vučić.
Grad Vinkovci će na ovaj način odnosno kvalitetnom koordinacijom dionika i pripremom projekata koji će doprinijeti ispunjavanju prioriteta Integriranog teritorijalnog programa doprinijeti i sveukupnom razvoju na nacionalnoj razini, u svrhu stvaranja preduvjeta za jednakomjeran razvoj i na europskoj razini.
