Zbog usklađivanja s europskim normama i standardima, nameće se potreba za promjenom dosadašnjeg sustava upravljanja u održivo gospodarenje otpadom. Vukovarsko-srijemska županija u tijeku je izrade Plana gospodarenja otpadom. U dogovoru sa svim jedinicama lokalne samouprave postavit će se jasni strateški ciljevi kako bi se i naša županija našla na pravom putu prema poboljšanju ovoga sustava, smatra zamjenica pročelnice Službe za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša vukovarsko-srijemske županije Nataša Radojčić.
Osnovni problema jeste nedostatak svijesti među građanima o važnosti razvrstavanja otpada. „Edukacija o zaštiti okoliša je jako bitna, ona je temelj napretka, a mjesta za njega ima još puno. Recikliranje je jedan od koraka prema tome. Ako naučimo odvajati otpad, velika je mogućnost da nam to prijeđe u naviku“, kazala je Radojčić.
Dodala je i kako valja educirati osobe od najranijih godina, preko vrtića do škola, odlaskom u reciklažna dvorišta i kroz niz radionica. Osim reciklaže, važno je osvijestiti i održivu kupnju. Primjerice, od korištenja platnenih vrećica u kupovini preko odjeće i namještaja koji su još uvijek funkcionalni mogu se ponovno koristiti, obnoviti ili donirati. „Pohvalno je što se i na društvenim mrežama pojavljuje mnoštvo grupa s idejom razmjene, poklanjanja, primjerice dječje odjeće ili namještaja“, dala je jedan od primjera.
Ovaj pristup smanjuje potrebu za proizvodnjom novih proizvoda, promovira održivu potrošnju i potiče svijest o važnosti smanjenja otpada. „Nakon provedenih edukacija u nekim jedinicama lokalne samouprave, primjerice Županji, bilježi se pomak. Mogu reći kako mediji imaju veliku ulogu u podizanju ove vrste svijesti kod naših građana“, kazala je. Brojke u godišnjim izvješćima pokazuju kako u odnosu na prije otprilike osam godina postajemo ekološki osvješteniji. No, neki građani nemaju odgovarajući pristup uslugama prikupljanja i zbrinjavanja otpada što uzrokuje nepravilno odlaganje i negativan utjecaj na okoliš.
Ciljevi gospodarenja komunalnim otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028. prema prijedlogu Plana uključuju preradu recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu i popravkom najmanje 55% mase komunalnog otpada do 2025., 60% do 2030. i 65% do 2035. godine. Nadalje, ishod kojem teže jeste dopustiti odlaganje najviše oko 265 tisuća tona mase biorazgradivog komunalnog otpada godišnje te da količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada iznosi najviše 10% mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada do 2035. godine. Zadnje, ali ne i manje važno, jeste unaprijediti sustav za skupljanje i preradu biootpada kako bi se odvojeno sakupilo i recikliralo 36% biootpada iz komunalnog otpada.
Ovoga tjedna održan je i okrugli stol na znanstveno-stručnoj konferenciji po pitanju slavonskog modela zbrinjavanja komunalnog otpada. Razgovaralo se o hvalevrijednim raznim tehnološkim idejama i rješenjima, planovima i strategijama. Vidljivi su napori pojedinaca, no sve to ostaje mrtvo slovo na papiru ako građani ne osvijeste kako su oni proizvođači otpada koji valja sortirati, a i smanjivati.
Kako stoji u prijedlogu Plana, izazove predstavlja i modernizacija infrastrukture u vidu tehnoloških nadogradnji, izgradnje novih objekata, optimizacije logističkih operacija i implementacije naprednih sustava za upravljanje otpadom. Osim toga, razvoj zelene ekonomije ima perspektivu otvoriti nova radna mjesta i poticati poduzeća raznim mjerama. Razvoj čvrstih partnerstava između javnog i privatnog sektora, kao i unutar zajednice, ključan je za uspjeh održivog gospodarenja otpadom, stoji u Planu. Iako postoje određeni napori da se unaprijedi ovaj sustav, pitanje odlaganja sve veće količine otpada u Petrovačkoj doli ostaje među prioritetnim izazovima.
„Moram pohvaliti Vinkovce i komunalno poduzeće Nevkoš koji su, iako nemaju svoje odlagalište otpada, napravili veliki iskorak u organizaciji i modernizaciji kada je riječ o odvajanju otpada“, dodala je Radojčić. Vukovarsko-srijemska županija pred sobom ima veliki izazov, ali i priliku da postane lider u održivom gospodarenju otpadom u Hrvatskoj. Potrebno je još puno rada, ali zahvaljujući novim projektima i suradnji svih dionika, postoji nada kako će u budućnosti ovaj problem postati samo još jedan korak ka zelenijoj, čišćoj i održivijoj županiji.
