14 C
Vinkovci
Petak, 29. ožujka 2024.

Ekološka proizvodnja ima ogroman potencijal

Više od autora

- vl promo-
Franjo Sorčik
Franjo Sorčik
franjo.sorcik@novosti.hr

Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo Jurić iz Vinkovaca, koje vode supružnici Željka i Stanislav Jurić, jedno je od rijetkih u vinkovačkom kraju koje se bavi isključivo ekološkom voćarskom proizvodnjom, a uzgajaju čak devet sorti jabuka.

Ekološkom proizvodnjom bave se posljednjih 20 godina i među prvima su se odlučili na takav korak. Njihov voćnjak se prostire na 1,6 hektara, a nalazi se Đurićima. Jurići upozoravaju da je kod nas u Slavoniji, pa tako i u samom Vinkovcima, slaba potražnja eko voća, ali zato su u Zagrebu i na Jadranu prepoznali prednosti eko proizvoda i upravo na ta tržišta ovaj OPG plasira svoje proizvode. “Prodaja je slabo organizirana kod nas, pomoglo bi možda udruživanje u zadruge i zajedničko nastupanje na tržištu. Država potiče eko proizvodnju, ali uvijek može bolje. Potpore su veće, a postoje i potpore za mehaničko uništavanje korova”, ističe Željka Jurić koja je zadužena za pakiranje i slanje paketa brzom poštom diljem Hrvatske. Glavni posao oko proizvodnje organizira Stanislav i u svemu sudjeluju osim supruge, povremeno njihovo troje djece i Stanislavov brat.

No, ne ide uvijek sve po planu, pa im je tako prošle godine stradalo 150 voćki u punom rodu. U posljednje dvije-tri godine Jurići su obnovili 1,5 hektara i ove godine očekuju prinos od 3-4 vagona ili 30 do 40 tona, a kada te voćke dođu u puni rod, urod će biti i veći.

“Kod nas nema organiziranog otkupa ekološkog voća i sve moramo sami. Pakete šaljemo po cijeloj Hrvatskoj, najviše u Dalmaciju. Cijena je 5 kuna po kilogramu i za sada ne možemo biti jeftiniji obzirom na sadašnje proizvedene količine. Država daje za eko proizvodnju poticaj od 5.000 kuna po hektaru, a to je nešto više nego za uobičajenu proizvodnju i to bi bilo zadovoljavajuće kada bi se eko jabuka više prodavala. Za sada ne izvozimo, ali kada bi povećali površine pod eko jabukom, mogli bi ih plasirati i u druge zemlje Europske unije jer se tamo više traže i na ekološki uzgojeno voće i povrće drugačije se gleda nego kod nas. Bez obzira na sve, mi ne odustajemo od eko proizvodnje i nije nam žao što smo u nju krenuli prije 20 godina”, objašnjava Stanislav Jurić.



Zanimljivo je da se u Hrvatskoj iz godine u godinu bilježi značajan rast ekološke proizvodnje pa je tako od 2013. do 2018. zabilježen rast površina pod ekološkom proizvodnjom za 62.518 hektara.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, godišnja vrijednost hrvatskog tržišta ekoloških proizvoda iznosi oko 100 milijuna eura, odnosno prosječno oko 23 eura po stanovniku, a učešće potrošnje ekoloških proizvoda u ukupnoj potrošnji je 2,2 posto.

Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku kažu kako je u Hrvatskoj u 2018. evidentirano ukupno 4.742 subjekta u ekološkoj poljoprivredi od čega je 4.374 ekoloških poljoprivrednih proizvođača i 368 poljoprivrednih prerađivača. Ukupna evidentirana površina pod ekološkom proizvodnjom u toj godini, iznosi 103.166 hektara što čini 6,9 posto u odnosu na ukupno korištenu poljoprivrednu površinu i taj je trend rasta izrazit zadnjih desetak godina. Primjera radi, u 2007. površine pod ekološkom proizvodnjom činile su udio od samo 0,6 posto.

U našoj županiji pod ovakvom je vrstom proizvodnje oko 1.000 hektara, što je u odnosu na dostupne površine uistinu malo. Problem je, kažu potencijalni eko proizvođači, što se ovakva proizvodnja još uvijek ne tretira onako kako bi trebala, odnosno eko proizvođači nemaju nikakvih prednosti u odnosu na obične poljoprivrednike.

Prema strukturi biljne proizvodnje, i dalje su najzastupljenije oranice s 50.281 hektara koje u ukupnoj površini pod ekološkom proizvodnjom čine udio od 48,7 posto, zatim slijede livade i pašnjaci s površinom od 39.575 hektara, što u ukupnoj površini pod ekološkom proizvodnjom čine udio od 38,4 posto te voćnjaci s 10.390 hektara i u ukupnoj površini pod ekološkom proizvodnjom čine udio od 10,1 posto. Treba spomenuti i aromatično i ljekovito bilje na 5.274 hektara i čine udio od 5,1 posto, maslinike s 1.872 hektara s udjelom od 1,8 posto i vinograde s 1.002 hektara ukupne površine, a to je 1 posto ukupnih površina pod ekološkom proizvodnjom.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno