Europski regulator za sigurnost hrane u kolovozu je utvrdio zabrinutost zbog mogućih genotoksičnih učinaka, kao i neuroloških učinaka tijekom razvoja, potkrijepljenu podacima koji ukazuju na učinke na djeci, a zemlje članice Europske unije dogovorile su početkom ovoga tjedna i konačnu zabranu uvoza voća koje sadrži tragove klorpirifosa, insekticida koji se smatra štetnim za ljudsko zdravlje. Prema ovoj odredbi, dakle, svako uvezeno voće s najmanjom količinom ovog insekticida kojoj se može ući u trag, bit će zabranjeno prodavati u cijeloj Uniji.
Klorpirifos koriste poljoprivrednici kako bi spriječili insekte da oštete proizvode. Tragovi se često nalaze na uvezenom voću, poput naranči ili mandarina.
Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice, kaže da se u Hrvatskoj do sada koristio taj insekticid i to u vrlo širokoj primjeni, odnosno ne samo u voćarstvu nego i u ratarstvu. “U Hrvatskoj ga vjerojatno nema za kupiti, ali možda ga netko ima na zalihama. Poljoprivrednici će sada morati pronaći dobru zamjenu. Nama voćarima problem je što na police trgovačkih lanaca stiže voće i povrće iz zemalja poput Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i sličnih, gdje su ta sredstva dopuštena, a nama su izravna konkurencija. Kontrola na granici postoji, ali ona se prema našim informacijama provodi metodom slučajnog uzorka, što smatramo da nije dovoljno”, objasnio je za Glas Slavonije Stjepan Zorić.
No sreća je, kaže, da se tretiranje poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj provodi u znatno manjoj mjeri nego u drugim članicama EU-a. Primjerice, jabuke proizvedene u Hrvatskoj prođu u prosjeku 15-ak tretiranja, a u Poljskoj i do 25 puta.
Iz Ministarstva poljoprivrede navode da se sredstva za zaštitu bilja koja su registrirana u svakoj pojedinoj članici EU-a mogu koristiti u skladu s uvjetima primjene i ograničenjima navedenim na etiketi. Sredstva za zaštitu bilja na osnovi klorpirifosa i klorpirifos-metila koristila su se kao zemljišni insekticidi ili folijarno za suzbijanje velikog broja štetnika na raznim kulturama, kao što je pšenica, ječam, raž, pšenoraž, zob, uljana repica, krumpir, rajčica, vinova loza i slično, kao i za tretiranje skladišnih štetnika u praznim skladištima i silosima.
“Također, zbog činjenice da je genotoksični potencijal ostao nejasan, toksikološke referentne vrijednosti nisu se mogle utvrditi i provesti relevantne procjene rizika za potrošače. Nadalje, zabilježeni su učinci na razvojnu neurotoksičnost u dostupnoj studiji o razvojnoj neurotoksičnosti, a postoje epidemiološki dokazi koji pokazuju povezanost između izloženosti klorpirifosu tijekom razvoja i nepovoljnih ishoda neurorazvoja kod djece”, ističu iz Ministarstva i dodaju da zbog zaštite potrošača, voće, povrće i ostali biljni proizvodi koji se stavljaju na tržište ne smiju sadržavati ostatke klorpirifosa i klorpirifos-metila u količinama višim od dopuštenih maksimalnih razina ostataka pesticida za aktivne tvari klorpirifos i klorpirifos-metil.
