Danas prestaje moratorij na ovrhe, Gledano po iznosu, građani najviše duguju bankama, što se odnosi na kredite, kao i potraživanja vezana za kreditne kartice, pa dug financijskom sektoru tako doseže udio od 35 posto u ukupnim dospjelim dugovanjima. Dugovanja po osnovi režija, kao što su voda, plin, električna energija, dosežu udio od oko 1,6 posto, pri čemu udio dugovanja za električnu energiju i plin iznosi oko 0,6 posto od ukupnog iznosa, dok udio za vodu i komunalne usluge iznosi oko jedan posto.

Prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore, javni bilježnici su za trajanja moratorija zaprimili oko 170 tisuća prijedloga za donošenje rješenja o ovrsi, a najviše ih se odnosi na dugovanja građana za utrošak vode, plina, električne energije te telefonske usluge, prenosi Hina. Fina je u odgovoru na Hinin upit iznijela procjenu da će od oko 170 tisuća zaprimljenih prijedloga kod javnih bilježnika postati pravomoćno njih oko 145 tisuća ili 85 posto. Nastavak ovrha će se provoditi u tri faze, odnosno od 19. listopada, 20. studenog i 20. siječnja, a od danas će se pokretati ovrhe zaprimljene do kraja lipnja. U prvoj fazi dostavljat će se rješenja donesena po prijedlozima zaprimljena zaključno s 30. lipnja, u drugoj rješenja koja su zaprimljena do 31. kolovoza i u posljednjoj trećoj fazi rješenja donesena po prijedlozima zaprimljenima zaključno s 18. listopada. Provedbu u tri faze nakon isteka zastoja predložilo je Ministarstvo pravosuđa i uprave, a Hrvatska javnobilježnička komora je taj prijedlog dostavila na oko 320 javnobilježničkih ureda. Najčešći oblik ovrhe je putem Fine, iz koje su izvijestili da su u razdoblju zastoja provedbe ovrhe, od 18. travnja do 30. rujna ove godine, zaprimili 217.655 ovrha za potrošače, pri čemu u prosjeku jedan ovršenik ima pet ovrha, a najčešće dvije. Tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić rekao je za RTL da će u svakoj fazi na naplatu tako ići oko 60 i nešto tisuća ovrha.

“Da se nastavilo s moratorijem nakupio bi se još veći broj ovrha i onda bi situacija početkom 2021. bila još i gora”, poručio je Salapić.

Podaci iz sustava provedbe ovrhe na novčanim sredstvima Fine pokazuju da je najveći broj ovršenih građana, njih 109 tisuća ili 46 posto ukupno blokiranih građana, ovršen za iznose do deset tisuća kuna, a oni ukupno duguju 396 milijuna kuna. Od ukupnog broja ovršenih potrošača, svaki treći ima ovrhu u korist banke ili druge financijske institucije, navode iz Fine. Podaci Fine pokazuju i da 1.475 potrošača duguje čak 6,7 milijardi kuna, što čini 40,2 posto ukupnog duga građana, koji iznosi 16 milijardi kuna. Pojedinačna dugovanja od 500 tisuća do milijun kuna ima 1.850 građana, čija ukupna dugovanja iznose 1,2 milijarde kuna, a ta dugovanja uglavnom se odnose na stambene kredite. Nadalje, 101.500 građana je s pojedinačnim dugovanjima većima od 10 tisuća kuna, a manjima od 100 tisuća kuna, pri čemu ukupno duguju 3,6 milijardi kuna.

Iz Fine savjetuju dužnike da kontaktiraju vjerovnike te se pokušaju dogovoriti oko naplate duga jer je otplata duga dogovorom najbolji i najpovoljnije rješenje za dužnike i vjerovnike.

Podsjetimo, Fina je 18. travnja zastala s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima za ukupno 244.865 ovršenika fizičkih osoba. Tako se zastalo s provedbom 1.089.620 osnova za plaćanje, a ukupan iznos nenaplaćenog duga ovršenika fizičkih osoba za koji se zastalo u provedbi ovrhe iznosio je 23,9 milijardi kuna. Vlada je sredinom srpnja za još tri mjeseca, do 18. listopada, produžila rok trajanja posebnih okolnosti koje su se odnosile na zastoj u provedbi ovrhe nad novčanih sredstvima građana i fizičkih osoba, kao i na provedbu svih ovršnih postupaka. Prošli tjedan u javnu raspravu su puštene izmjene i dopune Ovršnog zakona, a ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ustvrdio je da je Vlada tim izmjenama pokazala socijalnu osjetljivost, jer će ovršni postupci biti oko 600 kuna jeftiniji, te se neće moći ovršiti primanja na osnovi božićnice, uskrsnice i drugih socijalnih davanja. “Novim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona koje će stupiti na snagu do kraja ove godine donijet ćemo posebni pravilnik o naknadama i troškovima ovršnog postupka. Ono što je sada za dug od 100 kuna bio trošak od 800 kuna, po novome će dug od 100 kuna biti trošak oko 300 ili 350 kuna. Znači manji troškovi za oko 400 do 600 kuna”, rekao je.